Bošnjačko vijeće organizovalo obilježavanje međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici

Dušom za Srebrenicu!

Siniša Bjeković: Dušom za duše onih koji zaslužuju naše sjećanje i naše poštovanje.
Aldemar Ibrahimović: Vrijeme je da u udžbemike uđe istina o srebreničkom genocidu i svim ostalim zločinima.

"Oprosti nam Srebrenico", odjeknulo je 11. jula 2021. u Podgorici, u Spomen-parku na Pobrežju gdje su brojne delegacije i građani polaganjem cvijeća izrazili saosjećanje sa žrtvama genocida u Srebrenici i drugim civilnim žrtvama ratova vođenih na prostorima bivše Jugoslavije u periodu od 1991-2001. godine.

Program obilježavanja Dana sjećanja otvoren je poetsko-muzičkim recitalom "Dušom za Srebrenicu" po stihovima Abdulaha Sidrana, Miraša Martinovića, Mila Stojića, Faiza Softića i Haluka Leventa u dirljivoj i besprekornoj izvedbi glumaca Ivane Mrvaljević, Mirze Lubodera, Danila Čelebića i Omara Bajramspahića. Recital, koji simbolično upućuje na traženje oprosta, podsjetio je na nezapamćenu tragediju i neizmjernu nepravdu i prizvao tugu, saosjećanje, ali i nasušnu potrebu za istinom i pravdom. Scenski jednostavnu, a simbolički sadržajnu, emotivnu i upečatljivu priču sa puno uzvišenog dostojanstva, režirao je Mirsad Rastoder.

Kod spomenika civilnim žrtvama na Pobrežju, tiho kao sjenka pojavila se Majka i započela razgovor sa svojim mrtvim sinom. /Šta to činiš sine? /"Sanjam majko kako pjevam. /O čemu u snu pjevaš, sinko? /Pjevam, majko, kako sam imao kuću,a sad nemam kuće. /O tome pjevam, majko./Kako sam, majko, imao glas, i jezik svoj imao,a sad ni glasa ni jezika nemam./Glasom, koga nemam, u jeziku, koga nemam,o kući, koju nemam, ja pjevam pjesmu majko".
Njihovom razgovoru i nedosanjanim snovima mnogih žrtava pridružili su se pjesnici, savjest naroda, da treptajima božanskog nadahnuća pomiluju nevine duše za trajni odjek "u dubinama vijeka". Recital, na njegovom koncu, zaokružuje izjava i poziv „Oprosti nam, Srebrenico“ koji je odjeknuo i dobio prigušen, ali jasan i odlučan odgovor od prisutnih.

Obilježavanju Dana sjećanja, pored predstavnika Bošnjačkog vijeća, prisustvovali su: ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović sa saradnicima, ambasadorka Turske u Crnoj Gori Songul Ozan, Amasador BiH Branimir Jukić, ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabi Altanhuli, počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, predsjednik Skupštine grada Podgorice Đorđe Suhih, predstavnici političkih partija, nevladinog sektora i brojni građani.
U ime Bošnjačkog vijeća i svih građana Crne Gore koji saosjećaju sa bolom stradalih, obratio se akademski slikar, mr Aldemar Ibrahimović, član Vijeća.
Oprosti nam , Srebrenico je i osuda svakog bezumlja

"Oprostite nam, sve ljudske žrtve! Oprostite, duše bez mezara, spržene kule i gradovi, knjige, mostovi, prosuti slojevi civilizacija i zarobljeni osmjesi na licima mladosti!-kazao je na početku Ibrahimović

Oprosti nam, Srebrenico - istovremeno je i osuda svakog bezumlja, i svih pokušaja relativizacije i negiranja zločina kako bi se zamaglila individualizacija krivice.

Dan sjećanja je prilika kada svi treba da se prisjetimo i zaćutimo pred bolom žrtvi mračnih dešavanja devedesetih na prostoru biviše nam domovine. Odgovornost za učinjeno, istina i pravda, temelji su na kojima može počivati zalaganje za razumijevanje i suživot u regionu. Samo istinsko suočavanje s prošlošću može dovesti do pročišćenja i potrebnih razgovora o trajnom miru i civilizovanoj budućnosti.

Srebrenica jeste simbol nezapamćenog stradanja jednog naroda, ali i simbol civilizacijskog posrnuća, stradanja čovječnosti zbog koje moramo da se stidimo i da tražimo oprost.

Zbog nevinih žrtava ponavljamo.: Oprostite nam što nijesmo na vrijeme prepoznali i spriječili monstrume, zbog kojih je oko 130.000 ljudi stradalo u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine. Preko 100.000 u Bosni i Hercegovini. Za više od 11.000 nestalih i danas porodice tragaju. U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, danas (11.jula 2021.) biti će ukopani posmrtni ostaci još 19 žrtava genocida, među njima su i tijela dvojice maloljetnika, 16-ogodišnjeg Azmira Osmanovića i 17-ogodišnjeg Fikreta Kiverića. Stradali su u julu 1995. u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija gdje je ubijeno oko 8.000 Bošnjaka, muškaraca i dječaka.

Ne postoji riječ, glas ni uzdah koji može objasniti i oplakati utihnute srebreničke duše. Molitvom za oprost moramo se sabrati za iskup od grijeha i odbranu od novih talasa nacionalizma i sljedbenika fašisoidnih ideologija.

Dušom za Srebrenicu, kako to rade majke, pjesnici, slikari, kompozitori i drugi umjetnici širom svijeta, mi danas i ovdje, u ime Bošnjačkog vijeća i brojnih crnogorskih građana, zdušno kažemo - oprosti nam Srebrenice! Niko nema pravo da se identifikuje sa grijesima koje su drugi činili u ime naroda.

Dobro je što je Crna Gora usvojila Rezoluciju, i ranije Deklaraciju o Srebrenici. Ali one moraju biti osnov za djelovanje. Crna Gora ne smije biti zemlja dobrih rezolucija i nekažnjenih zločina. Vrijeme je da počne kažnjavanje zločina počinjenih u Crnoj Gori i u njeno ime: deportacija, Bukovica, Štrpci, Kaluđerski laz... I vrijeme je da u udžbenike, a udžbenici su službeni jezik svakoga društva, uđe istina o srebreničkom genocidu i svim ostalim zločinima.

Da se Crna Gora suoči sa svojom stranom rata, jer moramo odgojiti generacije u čijim će srcima - oprosti Srebrenice, imati odjek. To je najbolja brana da prerušena prošlost ne postane budućnost ove zemlje, poručio je, u ime Bošnjačkog vijeća, Aldemar Ibrahimović.
Oprosti nam, Srebrenico!

Dušom za duše onih koji zaslužuju naše sjećanje i naše poštovanje
"Važno je ujediniti ljude u ovom i svakom drugom danu sjećanja u nadi da će sve što su nesrećne žrtve doživjele biti zajednička opomena za budućnost, kazao je Siniša Bjeković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore

Poštovani prijatelji, dame i gospodo,

Na ovaj dan kad se već po tradiciji okupljamo na ovom mjestu da odamo počast žrtvama zločina, kao da još svi nismo shvatili poruku koju nam ova tišina šalje. Ovdje se ne sudi, ovdje se ne nudi pravda - ima ko o tome, ovdje se ne izravnavaju računi iz prošlosti. Ovdje smo da ispunimo našu civilizacijsku obavezu i ništa više i ništa manje... i zato nema ništa novo. Samo još uvijek tinja osjećaj krivice i pitanje što lebdi nad nama: jesmo li mogli učiniti više onda kad se desilo i da se više nikad ne desi.

Ovo je dan u kojem se žrtve jednog zločina stavljaju na pijedestal u ime svih žrtava, onih koji su platili cijenu svih naših zabluda, naših predrasuda, naših mitova i naših razračunavanja sa duhovima prošlosti. Ovo je mjesto i tren u kojem sve nevine civilne žrtve zločina bez diskriminacije oživljavaju makar dio naše savjesti i upućuju poruku za budućnost. Ali ovo je i vrijeme u kojem se svako sjećanje i osjećanje stavlja u kontekst dnevne kolotečine u kojoj isplivava sva naša nesloga i naša nesreća. Zato je važno da generacijskom nasljeđu ostavimo poruku da se nijedan zločin, a posebno ne onakav kakav se desio na ovaj nesrećni dan, ne koristi za političko i drugo nadmetanje u kojemu je važnije zločin mjeriti drugim zločinom, žrtvu drugom žrtvom, narod drugim narodom...

Na našu žalost, to se dešava među živim ljudima, a duše stradalih odavno su našle svoj zajednički mir na nekom boljem mjestu.. ili se ja barem nadam da je to doista tako. Kao što se nadam da su barem tamo jednaki u miru nakon patnji koje su im bile nametnute samo zato što su bili drugačiji po vjeri ili naciji, okončavajući život patnjom nedostojnom čovjeka i čovječanstva.

Zato je ovaj dan i ovaj tren posvećen stradalnicima Srebrenice, ali najviše da bi poruku svih nevinih žrtava, koji počivaju na znanim i neznanim stratištima širom bivše nam države, mogli prenijeti generacijama koje dolaze. I upravo zbog toga je izuzetno važno ujediniti ljude u ovom i svakom drugom danu sjećanja u nadi da će sve što su nesrećne žrtve doživjele biti zajednička opomena za budućnost. Ne licitirajući sa zločinom danas stvaramo generacijsko nasljeđe za sjutra, jer su na Balkanu sve civilne žrtve bile sukcesivno birane samo po svojim ličnim svojstvima, a ne po zaslugama za ono što su nekom učinile u prošlosti.

Naša obaveza je odnositi se sa jednakim pijetetom prema svim žrtvama. Ne dijelimo ih u njihovom miru i spokoju, niti činimo nove podjele, jer to je najmanje što možemo učiniti u ovom trenu sjećanja… Onima koji stradaše na ovaj dan to svakako nanosi novu ranu, a svakom razumnom čovjeku doziva buđenje zdravog razuma na sjenama svojih i “onih drugih” žrtava zločina. Jer kao što zločin ima ime i prezime, ima ga i svaka nevina žrtva…
Zato budimo danas dušom za duše onih koji zaslužuju naše sjećanje i naše poštovanje. Zaboravimo sve naše podjele i budimo barem u ovakvim trenutcima jednostavno samo ljudi...." apelovao je na kraju, Ombudsman Siniša Bjeković.

Povodom 11. jula, Građanska inicijativa “21. maj” uputila je zahtjev Vladi Crne Gore da se činjenice o genocidu u Srebrenici uključe u crnogorske obrazovne programe i udžbeničku literaturu i tako napokon pomogne mladima da razumiju i prihvate činjenice o prošlosti i podrži pravda i pomirenje, transformacija i prevencija sukoba. GI “21. maj” i “Akcija za ljudska prava” upozorile su Vladu Crne Gore da nije operacionalizovala i sprovela u djelo tačku 5. Rezolucije Skupštine Crne Gore o genocidu u Srebrenici. Izostala je vodeća i odlučujuća uloga države u obilježavanju sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Bošnjačko vijeće se zahvalilo svima koji su usavjanjem Deklaracije 2009. i Rezolucije o genocidu u Srebrenici, 2021. te učešćem u obilježavanju Dana sjećanja, pokazali da u Podgorici i Crnoj Gori ima nade za istinu i pravdu.

E.Pašić