Bošnjačko vijeće u potpunosti podržava porodice stradalih i zahtijeva da se što prije prekine zamagljivanje pravosudne odgovornosti za zločin nad civilima, saopštemo je povodom obilježavanja 29 godina od otmice iz voza 671 u stanici Štrpci i svirepog ubistva 20 nedužnih ljudi.

Delegacija Vijeća, koju je predvodio predsjednik Ejup Nurković, učestvovala je u obilježavanju sjećanja na žrtve otmice, kod spomenika u Bijelom Polju, a istaknuti predstavnici Vijeća podržali su porodice stradalih i u Podgorici.

Bijelo Polje: Sahat života
– Sve do danas, 29 godina od zločina u Šrtpcima još uvijek nije razjašnjeno šta se tačno dogodilo tog 27. februara 1993. godine, pod kojim okolnostima se desilo, i ko je sve znao za mogućnost da će zločin biti počinjen”, kazao je predstavnik porodica otetih i stradalih iz voza u Štrpcima Demir Ličina, na obilježavanju godišnjice, pored spomen obilježja, Sahat života u Bijelom Polju.

Na današnji dan, 27. februara 1993. godine, iz voza broj 671 na pruzi Beograd–Bar, u stanici Štrpci, pripadnici vojne formacije „Osvetnici“, koja je djelovala pod komandom haškog osuđenika Milana Lukića, izveli su 20 putnika, većinom bošnjačke nacionalnosti, zatim ih odveli u selo Prelovo (opština Višegrad), gdje su ih mučili, a potom ubili.
Za zločin u Štrpcima 2002. godine pravosnažno je na 15 godina zatvora osuđen Nebojša Ranisavljević pred Višim sudom u Bijelom Polju.

Zbog toga što skoro tri decenije, osim postavljanja spomen obilježja, malo, ili skoro ništa nije urađeno, predstavnici porodica žrtava pokrenuli su inicijativu za izglasavanje Rezolucije o zločinu u Štrpcima. Rezolucija, objasnio je Lčina, obuhvata sve one zahtjeve koje su porodice decenijama ponavljale i upućivali na razne adrese. Prvenstveno očekujemo: “traganje i osudu svih učesnika i nalogodavca ovog zločina, potragu za posmrtnim ostacima žrtava, stalnu materijalnu potpora porodicama žrtava, kako bi izašle iz stanja društvene i socijalne izolacije, u koju su dovedene činom zločina, nalaženje pravnog mehanizma za dodjeljivanje statusa civilnih žrtava rata porodicama, kao i moralnu obavezu države Crne Gore da se čuvanje sjećanje na civilne žrtve zločina, poručio je Ličina.

Bošnjačko vijeće podržava inicijativu za donošenje Rezolucije o zločinu u Štrpcima
Predsjednik Bošnjačkog vijeća Ejup Nurković je podržao inicijativu za izglasavanje rezolucije o Štrpcima, podsjetivši da će Vijeće uvijek biti uz porodice kako bi “dosegle dugo čekanu pravdu”, kazao je Nurković.

Kod spomenika, Sahat života, u Bijelom Polju, brojne delegacije i građani položili su cvijeće i odali poštu stradalim putnicima.Podgorica: Civilnim žrtvama ratova 1991-2001.
– Državne institucije u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH) ni poslije toliko godina niesu procesuirale sve nalogodavce i počinioce strašnog zločina u Štrpcima, a posebno zabrinjava izostanak volje da se pronađu posmrtni ostaci stradalih, kazao je član Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća Admir Adrović.

Tragična sudbina stradalih drastično je svjedočanstvo užasa koji su uzrokovali mešetari nacionalizma i velikodržavnih projekata, ali i opomena da izvršioci i nalogodavci ne smiju proći nekažnjeno. Adrović je podsjetio, da su od 2015. godine u toku nevoljni i spori sudski procesi u Beogradu i Sarajevu gdje se vodi postupak prema optuženima za izvršenje zločina, koji se brane sa slobode i kontinurano opstriraju suđenje.

Bošnjačko vijeće poziva Vlade, pravosudne institucije i političke strukture tri države da konačno pogledaju istinu u oči, jer samo poštenim i iskrenim pristupom možemo otvoriti put ka civilizaciskom prosperitetu svih naroda.

„Po ko zna koji put pozivamo Vladu CG i nadležna ministarstva da preduzmu sve aktivnosti i mjere koje mogu doprinijeti utvrđivanju pravde – kažnjavanju svih nalogodavaca i počinilaca zločina, pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava i da se u Crnoj Gori obezbijedi trajna socijalna zaštita porodicama kao civilnim žrtvama rata“, naveo je Adrović.

Kod spomen obilježja, “Civilnim žrtvama ratova 1991-2001”, u Podgorici, cvijeće su položili predstavnici porodica stradalih, ambasador Palestine u Podgorici Rabi Hantouli, predstavnici Bošnjačkog vijeća, Građanke alijanse, Muslimanskog nacionalnog savjeta, političkih partija, nevladinih organizacija i građani koji osjećaju dubinu tragičnih posljedica ovog zločina u trajanju.
Odgovornost je na državnim institucijama i tužilaštvima da se što prije riješi ovaj i svi ostali zločini nad civilima – poručili su iz Bošnjačkog vijeća.

PODSJETNIK

Otmica putnika iz voza “Lovćen” na liniji Beograd – Bar, dogodila se 27. februara 1993. na lokalnoj Željezničkoj stanici Štrpci, kada je srpska vojska iz Višegrada izvela iz pomenutog voza 20 putnika od kojih su 18 bili Bošnjaci, jedan Hrvat i jedno neidentifikovano lice.

Oteti su, sprovedeni do sela Prelovo. U fiskulturnoj sali lokalne Osnovne škole u Prelovu gdje su ih pretresli, oduzeli im novac i druge vrijedne stvari, a zatim ih pretukli, da bi ih, nakon toga, vezali žicom i kamionima odvezli u okolinu Višegrada. U ataru sela Mušići su ih pobili.

Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tome Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.

Posmrtni ostaci Halila Zupčevića pronađeni su krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine. Od tada nema pomaka u traganju za posmrtnim ostacima žrtava.

Jedan od učesnika u zločinu, Nebojša Ranisavljević iz Despotovca, uhapšen je u oktobru 1996. godine. Pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) osuđen je u septembru 2002. godine, na 15 godina zatvora. Odležao je kaznu, i 2011 pušten na slobodu.

Krajem 2014. godine, u zajedničkoj akciji policije Srbije i Bosne i Hercegovine, lišeno je slobode 15 osumnjičenih za učešće u zločinu.

Viši sud u Beogradu, u oktobru 2018 godine, u trećem pokušaju, potvrdio je optužnicu tužilaštva za ratne zločine protiv pet bivših pripadnika Vojske Republike Srpske, i suđenje traje.
U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine – Odjeljenju za ratne zločine, za isto krivično djelo pokrenut je postupak protiv 11 osoba. Suđenje je počelo u oktobru 2015. godine i traje,traje…

Optuženi, Mića Jovičić, sporazumno je priznao krivicu i osuđen je(samo) na pet godina zatvora, ali se sporazumnim priznanjem obavezao na svjedočenje u predmetu protiv ostalih optuženih.
Isti sud je prije tri godine podigao optužnicu i protiv Milana Lukića koji je, za druge zločine, u Haškom sudu osuđen na doživotnu robiju.

Najviše čudi što je sud dozvolio da se optuženi brane sa slobode, osim onih koji su osuđeni za druga krivična djela,mnogi se i dalje šetkaju po regionu.

Dokaz je informacija da se u Sarajevu, prošle godine, nekoliko mjeseci nijesu održavala sudska ročišta jer se drugo-optuženi za zločin u Štrpcima, Boban Inđić nalazio u srbijanskom zatvoru zbog ktivičnog djela u saobraćaju, koje je počinio u jula 2021. u Srbiji, a po pravilima suda nije smio da izlazi iz Višegrada (BiH).

Ljubiša Vasiljević, jedan od petorice optuženih na suđenju za učešće u kidnapovanju i ubistvu 20 nesrpskih civila otetih iz voza na stanici u Štrpcima, preminuo je u julu, (2021) saopšteno je iz Višeg suda u Beogradu, gdje traje i traje suđenje za ovaj zločin.

Suđenje se razvlači a nema potrage za posmrtnim ostacima žrtvava, ni bilo kakve organizovane brige o porodicama stradalih.