U želji da, u kontekstu aktuelne antislamske klime, generisane, prije svega, višegodišnjim dešavanjima na Bliskom i Srednjem istoku, kao i s tim u vezi, sve učestalijim terorističkim aktima, identifikuje i afirmiše položaj i ulogu Bošnjaka u savremenim demokratskim i evroatlantskim procesima u državama u kojima žive, Forum Bošnjaka Crne Gore, uz finansijsku podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i sloboda, organizovao je, 4.novembra 2017. raspravu na temu: „Bošnjaci i aktuelna antislamska klima“. Na skupu održanom u hotelu „Ramada” u Podgorici, učesnici – profesori, akademici, vjerski poglavari, predstavnici NVO sektora i drugi govorili su o sve izraženijoj pojavi antiislamizma.

Skup je imao za cilj da se dodatno razjasni:

- Da li se i u kojoj mjeri može govoriti o antislamskom i, u tom kontekstu, i antibošnjačkom raspoloženju u Crnoj Gori i Regionu?
- Šta bi sve mogli biti uzroci, eventualnom, negativnom raspoloženju?
- Kako se, na najprimjereniji način, suprostaviti neosnovanim generalizacijama s timu vezi?

Uvodničari u raspravu na naznačenu temu su bili: prof.drSenadinLavić, prof.dr Sonja Tomović-Šundić, Andrej Nikolaidis, književnik i kolumnista i Enis ef. Burdžović, pomoćnik za medije Reisa Islamske zajednice Crne Gore. Moderatori rasprave bili su: Rifat Rastoder, Husein Tuzović i Amir Nurković.

U veoma sadržajnoj raspravi, učesnici skupa su ocijenili da je:

U Evropi i svijetu na sceni narastajućeantislamsko djelovanje u formi zloupotreba ili krivotvorenja izvornih islamskih vrijednosti. S jedne strane Islam se nudi, kao ideologija, a s druge se proglašava svojevrsnom platformom terorizma i, u tom kontekstu, govori, čak, i o, navodno, nezbježnom sukobu religija. A, u suštini, ne radi se ni o kakvom sukobu religija, već o dubokoj krizi kapitalizma, koja se pokušava zamagliti izmišljanjem neprijatelja i reafirmacijomneofašizma čija su savremena meta, ne samo muslimani, nego i sva građanska – multietnička, multivjerska i multinacionalna društva.
Sve je više i elemenata koji govore o sve izraženijemantiislamskom a, u tom kontekstu, i antibošnjačkom raspoloženju i u Crnoj Gori, kao i regionu.

I u Crnoj Gori je, naime, sve primjetnija praksa da se govori o “islamskom ekstremizmu”, o “radikalnom islamu”. Ponovo su sve učestalije izjave, medijski i drugi komentariili novinski serijali, koji neodoljivo podsjećaju na one iz prvih devedesetih sa „putovanja“ po Sandžaku, Bosni i Hercegovini, Kosovu i slično. Ponovo se, naime, gotovo svuda i na svakom mjestu, uporno traže samo islamski ekstremisti, kao da ih među pripadnicima drugih vjera i nacija ne može ni biti. A ima ih, svakako, u svim vjerama i nacijama, i ako niti jedna od vjera ili nacija, nije, sama po sebi, njihovo ishodište, ili, bar, nije prevashodno, da bi se po vjeri imenovali. Ilustrativne su, u tom smislu, najsvježije izjave, kao i medijski i drugi komentari, i, posebno, komentari iole principijelniih stavova povodom skidanja pa, ponovnog, vraćanja hrišćanskog vjerskog obilježja sa podgoričke Sahat kule, inače zadužbine jednog od svojevremenih ovdašnjih muslimanskih prvaka, Hadži-Hafis paše Osmanagića.

U svakom slučaju, radi se o tendenciji koju bi bilo veoma pogrešno dalje zanemarivati.

Ovo tim prije što je islam sastavni dio ovdašnjeg i ukupno – evropskog duhovnog i kulturološkog bića i identiteta;
Bošnjaci, pogotovo, sastavni su dio ovdašnjeg – i etničkog, i duhovnog, i kulturološkog, bića i identiteta;
Sve balkanske države, kao i čitava Evropska unija su tipično multivjerska, multikulturna i multinacionalna društva, a Crna Gora je samo klasičan primjer u tom smislu.

Otuda, stabilnost svakog od ovdašnjih društava i država, kao i čitave Evropske unije, počiva upravo na stabilnosti tog i takvog multietničkog, multivjerskog, multikulturalnog, multinacionalnog društvenog i državotvornog bića;
Uostalom, puna državnost makar savremene Crne Gore(od Drugog svjetskog rata, pa na ovamo) obnovljena je zahvaljujući, upravo tom i takvom državotvornom biću.Shodno istom, ona je i ustavno pravno utemeljena kao država svih njenih građana, pa time i svih naroda koji čine njeno realno društveno i državotvorno biće. Riječju - ko, zaista, hoće iole objektivnije da vidi, jasno je da su – i prošlost, i sadašnjost, i budućnost svih ovdašnjih naroda toliko sudbinski isprepletani i povezani da je apsourd i pomišljati na mogućnost da ona može ponovo biti jednovjerska i jednonacionalna ili pak, po nekim projekcijama, dvonacionalna.

Zbog toga, pozivamo sve nadležne državne i političke predstavnike, sve poslenike javne riječi i, posebno, odgovorne u medijima da, uz najoštriju osudu svih mogućih ekstremizama, i, nadasve, svih zločina, jednako odlučno dignemo glas i protiv islamofobije, kao i druge svake vjerske ili nacionalne kolektivizacije kojekakvih nedjela.

Smatramo da je za posebnu osudu i najnovije uznemiravanje cjelokupne crnogorske javnosti, u vezi sa rekonstrukcijom podgoričke Sahat kule. Riječ je, inače, o tipično orijentalnom spomeniku kulture i zadužbini jednog od ovdašnjih svojevremenih muslimanskih prvaka, koja u nije imala nikakvo vjersko obilježje. Tek- kako neki izvori kažu - po prisajedinjenju Podgorice Crnoj Gori, krajem devetnaestoga vijeka, dok drugi tvrde - po prisajedinjenju Crne Gore Srbiji, krajem druge decenije dvadesetoga vijeka, na Sahat kulu je, na predlog mjesnog sveštenika, stavljen krst. Ne ulazeći u to zašto se do sada sve ćutalo, ali je sama rekonstrukcija spomenika kulture, naprosto, podrazumijeva njegovo strogo usaglašavanje s izvornim izgledom. A izvorni izgled orijentalnog spomenika Sahat kule nije, pogotovo, sadržaohrišćansko vjersko obilježje. Otuda, ponovno vraćanje krsta na Sahat kulu, pripadnici islamske vjeroispovijesti, s razlogom, doživljavaju kao njeno ponovno pokrštavanje i u 21. vijeku.

Pozivamo nadležne predstavnike Glavnog grada i države Crne Gore, kao i predstavnike svih relevantnih političkih partija da, s tim u vezi, umjesto dosadašnjeg ćutanja i kalkulacija sa dnevno-političkim interesima, podrže inicijativu Mešihata Islamske zajednice Crne Gore – da se konačna odluka o saglasnosti, odnosno nesaglasnosti bilo kojeg – jednovjerskog obilježja sa izvornim izgledom i suštinom Sahat kule, zadužbine i zajedničkog spomenika kulture, prepusti odgovarajućoj stručnoj ekspertizi.

U protivnom, Forum Bošnjaka Crne Gore će učiniti sve da o, eventualnoj, daljoj opstrukciji pravog rješenja obavijesti sve relevantne međunarodne institucije. (U Podgorici, novembra 2017.)