- Forum Bošnjaka/Muslimana Crne Gore-Podgorica
- Centar za Bošnjacke studije-Rožaje
P O Z I V
za ucešce u raspravi na temu: Kakvu Crnu Goru želimo ?
Podgorica, Hotel Crna Gora, subota 31. marta 2007. godine u 10 sati
Uvaženi,
U toku je rad na novom Ustavu Crne Gore.
Cijeneci da je rijec o dokumentu od vanredne važnosti, kako za državu Crnu Goru, tako i za sve narode i gradamne koji konstituišu njeno društveno i državotvorno bice, Forum Bošnjaka/Muslimana i Centar za bošnjacke studije – Rožaje, tim povodom,organizuju raspravu za okruglim stolom na temu:
KAKVU CRNU GORU ŽELIMO
sa posebnim akcentom na status bošnjackog naroda
Pozivamo Vas da uzmete ucešce u raspravi i tako doprinesete konstituisanju što je moguce utemeljenijih i sadržajnijih zajednickih stavova i sugestija za dalje oblikovanje ovog važnog akta.
Okrugli sto ce se održati u subotu, 31. marta 2007. godine, sa pocetkom u 10 sati, zeleni salon Hotela Crna Gora, Podgorica.
- Centar za Bošnjacke studije-Rožaje
P O Z I V
za ucešce u raspravi na temu: Kakvu Crnu Goru želimo ?
Podgorica, Hotel Crna Gora, subota 31. marta 2007. godine u 10 sati
Uvaženi,
U toku je rad na novom Ustavu Crne Gore.
Cijeneci da je rijec o dokumentu od vanredne važnosti, kako za državu Crnu Goru, tako i za sve narode i gradamne koji konstituišu njeno društveno i državotvorno bice, Forum Bošnjaka/Muslimana i Centar za bošnjacke studije – Rožaje, tim povodom,organizuju raspravu za okruglim stolom na temu:
KAKVU CRNU GORU ŽELIMO
sa posebnim akcentom na status bošnjackog naroda
Pozivamo Vas da uzmete ucešce u raspravi i tako doprinesete konstituisanju što je moguce utemeljenijih i sadržajnijih zajednickih stavova i sugestija za dalje oblikovanje ovog važnog akta.
Okrugli sto ce se održati u subotu, 31. marta 2007. godine, sa pocetkom u 10 sati, zeleni salon Hotela Crna Gora, Podgorica.
Podgorica 22. mart 2007. godine
Forum Bosnjaka Muslimana
USTAVOTVORNA SKUPŠTINA REPUBLIKE CRNE GORE
U S T A V N I O D B O R
U S T A V N I O D B O R
TEKST NACRTA USTAVA CRNE GORE
Polazeci od:
istorijskog prava Crnogorskog naroda i prava ostalih autohtonih naroda i gradana na slobodnu državu Crnu Goru;
odluke gradana Crne Gore da žive u nezavisnoj i samostalnoj državi Crnoj Gori, donesene na referendumu od 21. maja 2006. godine;
opredjeljenja gradana Crne Gore da žive u državi u kojoj su osnovne vrijednosti sloboda, mir, tolerancija, poštovanje ljudskih prava i sloboda, multikulturalnost, demokratija i vladavina prava;
uvjerenja da je država odgovorna za ocuvanje prirode, zdrave životne sredine, održivog razvoja, uravnoteženog razvoja svih njenih podrucja i uspostavljanja socijalne pravde;
privrženosti ravnopravnoj saradnji sa drugim narodima i državama i evropskim i evro-atlanskim integracijama,
Ustavotvorna skupština Republike Crne Gore donosi i proglašava
Alternativa Srpske liste za preambulu
Na osnovu istorijskog prava crnogorskog i srpskog naroda na sopstvenu državu;
Na osnovu privrženosti državljana Crne Gore slobodi, demokratiji, jednakosti medu ljudima i prijateljstvu medu narodima;
Na osnovu uvjerenja da je priroda izvor zdravlja, duhovnosti i kulture ljudskog roda, a država cuvar svetinje i cistote prirode;
Na osnovu cinjenice da je Crna Gora suverena država,
Skupština Crne Gore, u težnji da trajno obezbijedi pripadnost Crne Gore zajednici evropskih država i sacuva tradicionalne vrijednosti Crne Gore,
usvaja i proglašava;
Alternativa SNP za stav 1 i 2 preambule:
istorijskog prava gradana Crne Gore na sopstvenu državu;
cinjenice da je Crna Gora suverena država;
Alternativa NS i DSS na stav 1 preambule:
državotvorne tradicije crnogorskog, odnosno srpskog naroda i opredjeljenja ostalih autohtonih naroda da Crnu Goru smatraju svojom državom;
Alternativa Bošnjacke stranke na stav 1 preambule;
istorijskog prava crnogorskog i prava svih ostalih autohtonih naroda (srpskog, bošnjackog, albanskog, hrvatskog ...) i gradana Crne Gore, ili nabrajanje naroda zamijeniti rijecima: »naroda Crne Gore«;
Polazeci od:
istorijskog prava Crnogorskog naroda i prava ostalih autohtonih naroda i gradana na slobodnu državu Crnu Goru;
odluke gradana Crne Gore da žive u nezavisnoj i samostalnoj državi Crnoj Gori, donesene na referendumu od 21. maja 2006. godine;
opredjeljenja gradana Crne Gore da žive u državi u kojoj su osnovne vrijednosti sloboda, mir, tolerancija, poštovanje ljudskih prava i sloboda, multikulturalnost, demokratija i vladavina prava;
uvjerenja da je država odgovorna za ocuvanje prirode, zdrave životne sredine, održivog razvoja, uravnoteženog razvoja svih njenih podrucja i uspostavljanja socijalne pravde;
privrženosti ravnopravnoj saradnji sa drugim narodima i državama i evropskim i evro-atlanskim integracijama,
Ustavotvorna skupština Republike Crne Gore donosi i proglašava
Alternativa Srpske liste za preambulu
Na osnovu istorijskog prava crnogorskog i srpskog naroda na sopstvenu državu;
Na osnovu privrženosti državljana Crne Gore slobodi, demokratiji, jednakosti medu ljudima i prijateljstvu medu narodima;
Na osnovu uvjerenja da je priroda izvor zdravlja, duhovnosti i kulture ljudskog roda, a država cuvar svetinje i cistote prirode;
Na osnovu cinjenice da je Crna Gora suverena država,
Skupština Crne Gore, u težnji da trajno obezbijedi pripadnost Crne Gore zajednici evropskih država i sacuva tradicionalne vrijednosti Crne Gore,
usvaja i proglašava;
Alternativa SNP za stav 1 i 2 preambule:
istorijskog prava gradana Crne Gore na sopstvenu državu;
cinjenice da je Crna Gora suverena država;
Alternativa NS i DSS na stav 1 preambule:
državotvorne tradicije crnogorskog, odnosno srpskog naroda i opredjeljenja ostalih autohtonih naroda da Crnu Goru smatraju svojom državom;
Alternativa Bošnjacke stranke na stav 1 preambule;
istorijskog prava crnogorskog i prava svih ostalih autohtonih naroda (srpskog, bošnjackog, albanskog, hrvatskog ...) i gradana Crne Gore, ili nabrajanje naroda zamijeniti rijecima: »naroda Crne Gore«;
USTAV CRNE GORE
DIO PRVI
OSNOVNE ODREDBE
Država
Clan 1
Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine.
Gradanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
Alternativa Srpske liste za clan 1:
Crna Gora je država crnogorskog i srpskog naroda i svih ravnopravnih gradana, bez obzira na nacionalno i etnicko porijeklo, jezik i vjeroispovjest.
Crna Gora je demokratska država.
Crna Gora je republika.
Alternativa Bošnjacke stranke za clan 1:
Crna Gora je država crnogorskog, sprskog, bošnjackog i drugih naroda i svih gradana koji u njoj žive.
Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog uredenja, zasnovana na vladavini prava, socijalne pravde i gradanske demokratije.
Crna Gora je ekološka država.
Suverenost
Clan 2
Nosilac suverenosti je gradanin.
Gradanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
Alternativa Srpske liste za clan 2:
Suverenost pripada narodima i svim ravnopravnim gradanima.
Suverenost se ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
O promjeni državnog statusa, oblika vladavine, državne granice i jezika u službenoj upotrebi, odluka se donosi na referendumu vecinom glasova od ukupnog broja državljana Crne Gore.
Nijedan narod i nijedan pojedinac ne mogu prisvojiti za sebe vršenje suverenosti.
Poslije clana 2 dodati novi clan 2a koji glasi:
Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proistice iz slobodno izražene volje gradana.
Alternativa SNP, NS i DSS za clan 2:
U clan 2 dodati stav 3 koji glasi:
O promjeni državnog statusa, oblika vladavine i promjeni granice ne može se odlucivati bez prethodno sprovedenog referenduma.
Alternativa Bošnjacke stranke za clan 2:
Vlast pripada njenim narodima i gradanima.
Narodi vlast ostvaruju primjenom principa srazmjerne zastupljenosti i neposredne reprezentacije, a manje brojni narodi i primjenom principa afirmativne akcije.
Gradani vlast ostvaruju neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
Alternativa Pokreta za promjene:
Poslije clana 2 dodati novi clan 3 koji glasi:
Država je obavezna da racionalno koristi prirodne resurse u skladu sa principom održivog razvoja.
Državna teritorija
Clan 3
Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotudiva.
Alternativa Bošnjacke stranke za clan 3:
Crna Gora se teritorijalno organizuje na regije i opštine.
Državni simboli
Clan 4
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu.
Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima.
Zastava Crne Gore je crvene boje, sa grbom na sredini i zlatnim obrubom.
Himna Crne Gore je »Oj svijetla majska zoro«.
Alternativa Srpske liste za clan 4:
Državni simboli Crne Gore su: grb, zastava i himna.
Grb Crne Gore je u obliku srebrnog krunisanog dvoglavog orla, uzdignutih krila u poletu, sa skiptrom u desnoj i šarom u lijevoj kandži. Na prsima orla je štit sa zlatnim lavom u prolazu. Lav je na zelenom polju sa plavom pozadinom. Kruna iznad orlovskih glava i skiptar su zlatni sa krstom na vrhu. Šar je plavi sa zlatnim okovom i krstom.
Zastava Crne Gore je trobojka sa crvenim, plavim i bijelim jednakim i vodoravno položenim poljima.
Himna Crne Gore je pjesma »Onamo ' namo«.
DIO PRVI
OSNOVNE ODREDBE
Država
Clan 1
Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine.
Gradanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
Alternativa Srpske liste za clan 1:
Crna Gora je država crnogorskog i srpskog naroda i svih ravnopravnih gradana, bez obzira na nacionalno i etnicko porijeklo, jezik i vjeroispovjest.
Crna Gora je demokratska država.
Crna Gora je republika.
Alternativa Bošnjacke stranke za clan 1:
Crna Gora je država crnogorskog, sprskog, bošnjackog i drugih naroda i svih gradana koji u njoj žive.
Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog uredenja, zasnovana na vladavini prava, socijalne pravde i gradanske demokratije.
Crna Gora je ekološka država.
Suverenost
Clan 2
Nosilac suverenosti je gradanin.
Gradanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
Alternativa Srpske liste za clan 2:
Suverenost pripada narodima i svim ravnopravnim gradanima.
Suverenost se ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
O promjeni državnog statusa, oblika vladavine, državne granice i jezika u službenoj upotrebi, odluka se donosi na referendumu vecinom glasova od ukupnog broja državljana Crne Gore.
Nijedan narod i nijedan pojedinac ne mogu prisvojiti za sebe vršenje suverenosti.
Poslije clana 2 dodati novi clan 2a koji glasi:
Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proistice iz slobodno izražene volje gradana.
Alternativa SNP, NS i DSS za clan 2:
U clan 2 dodati stav 3 koji glasi:
O promjeni državnog statusa, oblika vladavine i promjeni granice ne može se odlucivati bez prethodno sprovedenog referenduma.
Alternativa Bošnjacke stranke za clan 2:
Vlast pripada njenim narodima i gradanima.
Narodi vlast ostvaruju primjenom principa srazmjerne zastupljenosti i neposredne reprezentacije, a manje brojni narodi i primjenom principa afirmativne akcije.
Gradani vlast ostvaruju neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
Alternativa Pokreta za promjene:
Poslije clana 2 dodati novi clan 3 koji glasi:
Država je obavezna da racionalno koristi prirodne resurse u skladu sa principom održivog razvoja.
Državna teritorija
Clan 3
Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotudiva.
Alternativa Bošnjacke stranke za clan 3:
Crna Gora se teritorijalno organizuje na regije i opštine.
Državni simboli
Clan 4
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu.
Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima.
Zastava Crne Gore je crvene boje, sa grbom na sredini i zlatnim obrubom.
Himna Crne Gore je »Oj svijetla majska zoro«.
Alternativa Srpske liste za clan 4:
Državni simboli Crne Gore su: grb, zastava i himna.
Grb Crne Gore je u obliku srebrnog krunisanog dvoglavog orla, uzdignutih krila u poletu, sa skiptrom u desnoj i šarom u lijevoj kandži. Na prsima orla je štit sa zlatnim lavom u prolazu. Lav je na zelenom polju sa plavom pozadinom. Kruna iznad orlovskih glava i skiptar su zlatni sa krstom na vrhu. Šar je plavi sa zlatnim okovom i krstom.
Zastava Crne Gore je trobojka sa crvenim, plavim i bijelim jednakim i vodoravno položenim poljima.
Himna Crne Gore je pjesma »Onamo ' namo«.
Alternativa SNP za clan 4:
Crna Gora ima grb, zastave i himnu.
Grb Crne Gore je u obliku srebrnog krunisanog dvoglavog orla, uzdignutih krila u poletu, zlatnih kandži i kljunova i crvenih jezika, sa skiptrom u desnoj i šarom u lijevoj kandži. Na prsima orla je štit sa zlatnim lavom u prolazu. Lav je na zelenom polju sa plavom pozadinom. Kruna iznad orlovskih glava i skiptar su zlatni sa krstom na vrhu. Šar je plavi sa zlatnim okovom i krstom.
Zastave Crne Gore su narodna, državna i predsjednicka.
Narodna zastava je crveno-plavetno-bijela sa jednakim i vodoravno položenim poljima.
Državna zastava je crveno-plavetno-bijela sa jednakim i vodoravno položenim poljima i grbom na sredini.
Predsjednicka zastava je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom.
Himna Crne Gore je narodna pjesma »Oj svijetla majska zoro«.
Alternativu u istom tekstu podnijela je i NS i DSS, osim odredbe o himni za koju Narodna stranka predlaže da glasi:
Himna Crne Gore je pjesma »Ubavoj nam Crnoj Gori«.
Alternativa Pokreta za promjene za clan 4:
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu.
Grb Crne Gore je zlatni krunisani dvoglavi orao.
Državna zastava Crne Gore je crvene boje sa grbom na sredini.
Himna Crne Gore je »Oj svijetla majska zoro«.
Alternativa Bošnjacke stranke za clan 4:
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu.
Zakonom se ureduje izgled i sadržaj kao i upotreba i korišcenje grba, zastave i himne.
Državni simboli ne mogu sadržati vjerska obilježja.
Glavni grad i Prijestonica
Clan 5
Glavni grad Crne Gore je Podgorica.
Prijestonica Crne Gore je Cetinje.
Ljudska prava i slobode
Clan 6
Crna Gora jamci i štiti ljudska prava i slobode.
Prava i slobode su nepovredivi.
Svako je obavezan da poštuje prava i slobode drugih.
Zabranjena je svaka, neposredna ili posredna, diskriminacija po osnovu pola, nacionalnosti, rase, vjere, jezika, etnickog ili društvenog porijekla, politickog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja ili bilo kakvog drugog licnog svojestva.
Manjinska prava
Clan 7
Crna Gora jamci pravo pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih, nacionalnih i etnickih zajednica na izražavanje, ocuvanje i javno ispoljavanje nacionalnog i vjerskog identiteta.
Ova prava ostvaruju se u skladu sa opšteprihvacenim medunarodnim konvencijama i pravilima zaštite ljudskih i manjinskih prava i sloboda.
Pravni poredak
Clan 8
Pravni poredak Crne Gore je jedinstven.
Potvrdeni i objavljeni medunarodni ugovori i opšte prihvacena pravila medunarodnog prava sastavni su dio unutrašnjeg pravnog poretka i imaju primat nad domacim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose ureduju drukcije od unutrašnjeg zakonodavstva.
Granice sloboda
Clan 9
U Crnoj Gori slobodno je sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno.
Svako je obavezan da se pridržava Ustava i zakona.
Podjela vlasti
Clan 10
Vlast je uredena po nacelu podjele vlasti na: zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
Zakonodavnu vlast vrši Skupština, izvršnu vlast vrši Vlada, a sudsku sud.
Vlast je ogranicena Ustavom i zakonom.
Odnos vlasti pociva na ravnoteži i medusobnoj kontroli.
Crnu Goru predstavlja predsjednik Crne Gore.
Ustavnost i zakonitost štiti Ustavni sud.
Crnogorsko državljanstvo
Clan 11
Crna Gora štiti prava i interese crnogorskih državljana.
Crnogorski državljanin ne može biti prognan niti izrucen drugoj državi, osim u skladu sa medunarodnim obavezama Crne Gore.
Alternativa SNP,NS, DSS za clan 11:
U clanu 10 poslije stava 2 dodati novi stav koji glasi:
Državljanin Crne Gore ne može biti lišen crnogorskog državljanstva, niti prava da ga promijeni.
Alternativa Bošnjacke stranke za clan 11:
Državljani Crne Gore mogu imati i državljanstvo druge države.
Jezik i pismo
Clan 12
U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je crnogorski jezik.
Ravnopravni su cirilicno i latinicno pismo.
U opštinama u kojima vecinu ili znacajan dio stanovništva cini pripadnici manjina, u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma.
Alternativa Srpske liste za clan 12 stav 1:
U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je srpski jezik ijekavskog izgovora.
Alternativu u istom tekstu podnijeli su i SNP,NS i DSS:
Alternativa Pokreta za promjene za clan 12 stav 1:
U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je jedinstven jezik, koji gradani nazivaju srpski, crnogorski.
Alternativa Bošnjacke stranke za clan 12 stav 1:
U Crnoj Gori u službenoj upotrebi su crnogorski, srpski i bosanski jezik.
Odvojenost vjerskih zajednica od države
Clan 13
Vjerske zajednice odvojene su od države.
Vjerske zajednice su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.
Alternativa Srpske liste za clan 13:
Pravoslavna crkva, Rimokatolicka crkva, Islamska vjerska zajednica i ostale vjerske zajednice su ravnopravne i odvojene od države.
Država poštuje i ne povreduje status i ustrojstvo crkava i vjerskih zajednica.
Priznajuci njihov identitet i poseban doprinos unapredenju društva, država održava otvoren i stalni dijalog sa crkvama i vjerskim zajednicama.
Crkve i vjerske zajednice smaostalno ureduju svoju unutrašnju organizaciju i slobodno vrše vjerske obrede i poslove.
Crkve i vjerske zajednice imaju pravo da osnivaju svoje strucne škole, socijalne, humanitarne, dobrotvorne i vaspitne ustanove i da njima upravljaju, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoc države.
Alternativu u istom tekstu podnijeli su SNP, NS i DSS:
Crna Gora ima grb, zastave i himnu.
Grb Crne Gore je u obliku srebrnog krunisanog dvoglavog orla, uzdignutih krila u poletu, zlatnih kandži i kljunova i crvenih jezika, sa skiptrom u desnoj i šarom u lijevoj kandži. Na prsima orla je štit sa zlatnim lavom u prolazu. Lav je na zelenom polju sa plavom pozadinom. Kruna iznad orlovskih glava i skiptar su zlatni sa krstom na vrhu. Šar je plavi sa zlatnim okovom i krstom.
Zastave Crne Gore su narodna, državna i predsjednicka.
Narodna zastava je crveno-plavetno-bijela sa jednakim i vodoravno položenim poljima.
Državna zastava je crveno-plavetno-bijela sa jednakim i vodoravno položenim poljima i grbom na sredini.
Predsjednicka zastava je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom.
Himna Crne Gore je narodna pjesma »Oj svijetla majska zoro«.
Alternativu u istom tekstu podnijela je i NS i DSS, osim odredbe o himni za koju Narodna stranka predlaže da glasi:
Himna Crne Gore je pjesma »Ubavoj nam Crnoj Gori«.
Alternativa Pokreta za promjene za clan 4:
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu.
Grb Crne Gore je zlatni krunisani dvoglavi orao.
Državna zastava Crne Gore je crvene boje sa grbom na sredini.
Himna Crne Gore je »Oj svijetla majska zoro«.
Alternativa Bošnjacke stranke za clan 4:
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu.
Zakonom se ureduje izgled i sadržaj kao i upotreba i korišcenje grba, zastave i himne.
Državni simboli ne mogu sadržati vjerska obilježja.
Glavni grad i Prijestonica
Clan 5
Glavni grad Crne Gore je Podgorica.
Prijestonica Crne Gore je Cetinje.
Ljudska prava i slobode
Clan 6
Crna Gora jamci i štiti ljudska prava i slobode.
Prava i slobode su nepovredivi.
Svako je obavezan da poštuje prava i slobode drugih.
Zabranjena je svaka, neposredna ili posredna, diskriminacija po osnovu pola, nacionalnosti, rase, vjere, jezika, etnickog ili društvenog porijekla, politickog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja ili bilo kakvog drugog licnog svojestva.
Manjinska prava
Clan 7
Crna Gora jamci pravo pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih, nacionalnih i etnickih zajednica na izražavanje, ocuvanje i javno ispoljavanje nacionalnog i vjerskog identiteta.
Ova prava ostvaruju se u skladu sa opšteprihvacenim medunarodnim konvencijama i pravilima zaštite ljudskih i manjinskih prava i sloboda.
Pravni poredak
Clan 8
Pravni poredak Crne Gore je jedinstven.
Potvrdeni i objavljeni medunarodni ugovori i opšte prihvacena pravila medunarodnog prava sastavni su dio unutrašnjeg pravnog poretka i imaju primat nad domacim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose ureduju drukcije od unutrašnjeg zakonodavstva.
Granice sloboda
Clan 9
U Crnoj Gori slobodno je sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno.
Svako je obavezan da se pridržava Ustava i zakona.
Podjela vlasti
Clan 10
Vlast je uredena po nacelu podjele vlasti na: zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
Zakonodavnu vlast vrši Skupština, izvršnu vlast vrši Vlada, a sudsku sud.
Vlast je ogranicena Ustavom i zakonom.
Odnos vlasti pociva na ravnoteži i medusobnoj kontroli.
Crnu Goru predstavlja predsjednik Crne Gore.
Ustavnost i zakonitost štiti Ustavni sud.
Crnogorsko državljanstvo
Clan 11
Crna Gora štiti prava i interese crnogorskih državljana.
Crnogorski državljanin ne može biti prognan niti izrucen drugoj državi, osim u skladu sa medunarodnim obavezama Crne Gore.
Alternativa SNP,NS, DSS za clan 11:
U clanu 10 poslije stava 2 dodati novi stav koji glasi:
Državljanin Crne Gore ne može biti lišen crnogorskog državljanstva, niti prava da ga promijeni.
Alternativa Bošnjacke stranke za clan 11:
Državljani Crne Gore mogu imati i državljanstvo druge države.
Jezik i pismo
Clan 12
U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je crnogorski jezik.
Ravnopravni su cirilicno i latinicno pismo.
U opštinama u kojima vecinu ili znacajan dio stanovništva cini pripadnici manjina, u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma.
Alternativa Srpske liste za clan 12 stav 1:
U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je srpski jezik ijekavskog izgovora.
Alternativu u istom tekstu podnijeli su i SNP,NS i DSS:
Alternativa Pokreta za promjene za clan 12 stav 1:
U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je jedinstven jezik, koji gradani nazivaju srpski, crnogorski.
Alternativa Bošnjacke stranke za clan 12 stav 1:
U Crnoj Gori u službenoj upotrebi su crnogorski, srpski i bosanski jezik.
Odvojenost vjerskih zajednica od države
Clan 13
Vjerske zajednice odvojene su od države.
Vjerske zajednice su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.
Alternativa Srpske liste za clan 13:
Pravoslavna crkva, Rimokatolicka crkva, Islamska vjerska zajednica i ostale vjerske zajednice su ravnopravne i odvojene od države.
Država poštuje i ne povreduje status i ustrojstvo crkava i vjerskih zajednica.
Priznajuci njihov identitet i poseban doprinos unapredenju društva, država održava otvoren i stalni dijalog sa crkvama i vjerskim zajednicama.
Crkve i vjerske zajednice smaostalno ureduju svoju unutrašnju organizaciju i slobodno vrše vjerske obrede i poslove.
Crkve i vjerske zajednice imaju pravo da osnivaju svoje strucne škole, socijalne, humanitarne, dobrotvorne i vaspitne ustanove i da njima upravljaju, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoc države.
Alternativu u istom tekstu podnijeli su SNP, NS i DSS:
Alternativa Hrvatske gradanske inicijative:
Poslije clana 13 dodati novi rubrum i clan koji glase:
Sloboda vjerskih obreda i poslova
Clan 13a
Crnogorska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Rimokatolicka crkva, Islamska zajednica i druge vjerske institucije su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i poslova.
Država može materijalno pomagati vjerske zajednice.
Odnos sa drugim državama i medunarodnim organizacijama
Clan 14
Crna Gora saraduje i razvija prijateljske odnose sa drugim državama regionalnim i medunarodnim organizacijama, na principima i pravilima medunarodnog prava.
Crna Gora može stupiti u medunarodne organizacije.
O nacinu pristupanja Evropskoj Uniji odlucuje Skupština.
Crna Gora ne može stupiti u savez sa drugom državom kojim gubi nezavisnost i puni medunarodni subjektivitet.
Alternativa SNP, NS, DSS za clan 14:
U clanu 14 stav 4 brisati kao suvišan.
Zakonodavstvo
Clan 15
Zakonom se, u skladu sa Ustavom, ureduju:
1) nacin ostvarivanja ljudskih prava i sloboda kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje i nacin ostvarivanja manjinskih prava;
2) nacin osnivanja, organizaciju i nadležnost organa vlasti i postupak pred tim organima ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje;
3) sistem lokalne samouprave;
4) druga pitanja od interesa za Crnu Goru.
DIO DRUGI
LJUDSKA PRAVA I SLOBODE
1. ZAJEDNICKE ODREDBE
Osnov i jednakost
Clan 16
Prava i slobode ostvaruju se na osnovu Ustava.
Svi su pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili licno svojstvo.
Zaštita
Clan 17
Svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava i sloboda.
Pravo žalbe
Clan 18
Svako ima pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
Pravna pomoc
Clan 19
Svako ima pravo na pravnu pomoc.
Životna sredina
Clan 20
Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obavještavanje o njenom stanju.
Svako je, a posebno država, obavezan da cuva i unapreduje životnu sredinu.
Ogranicenje ljudskih prava i sloboda
Clan 21
Zajemcena ljudska prava i slobode mogu se ograniciti samo zakonom, u obimu koji dopušta Ustav.
Privremeno ogranicenje prava i sloboda
Clan 22
Za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja može se ograniciti ostvarivanje pojedinih ljudskih prava i sloboda, u obimu u kojem je to neophodno.
Ogranicenje se ne smije ciniti po osnovu pola, nacionalnosti, rase, vjere, jezika, etnickog ili društvenog porijekla, politickog ili drugog uvjerenja imovnog stanja ili bilo kakvog drugog licnog svojstva.
Ne mogu se ograniciti prava na: ljudsko dostojanstvo; život; nepovredivost psihickog i fizickog integriteta; bezbjednost; pravicno sudenje; pretpostavku nevinosti; kažnjavanje samo na osnovu zakona; zakljucenje braka; slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti; državljanstvo; niti ukidati zabrane: nasilne asimilacije, izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i neravnopravnosti, prinudnog rada, retroaktivne primjene zakona i drugih propisa.
Mjere ogranicenja mogu važiti najduže dok traje ratno ili vanredno stanje.
Poslije clana 13 dodati novi rubrum i clan koji glase:
Sloboda vjerskih obreda i poslova
Clan 13a
Crnogorska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Rimokatolicka crkva, Islamska zajednica i druge vjerske institucije su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i poslova.
Država može materijalno pomagati vjerske zajednice.
Odnos sa drugim državama i medunarodnim organizacijama
Clan 14
Crna Gora saraduje i razvija prijateljske odnose sa drugim državama regionalnim i medunarodnim organizacijama, na principima i pravilima medunarodnog prava.
Crna Gora može stupiti u medunarodne organizacije.
O nacinu pristupanja Evropskoj Uniji odlucuje Skupština.
Crna Gora ne može stupiti u savez sa drugom državom kojim gubi nezavisnost i puni medunarodni subjektivitet.
Alternativa SNP, NS, DSS za clan 14:
U clanu 14 stav 4 brisati kao suvišan.
Zakonodavstvo
Clan 15
Zakonom se, u skladu sa Ustavom, ureduju:
1) nacin ostvarivanja ljudskih prava i sloboda kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje i nacin ostvarivanja manjinskih prava;
2) nacin osnivanja, organizaciju i nadležnost organa vlasti i postupak pred tim organima ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje;
3) sistem lokalne samouprave;
4) druga pitanja od interesa za Crnu Goru.
DIO DRUGI
LJUDSKA PRAVA I SLOBODE
1. ZAJEDNICKE ODREDBE
Osnov i jednakost
Clan 16
Prava i slobode ostvaruju se na osnovu Ustava.
Svi su pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili licno svojstvo.
Zaštita
Clan 17
Svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava i sloboda.
Pravo žalbe
Clan 18
Svako ima pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
Pravna pomoc
Clan 19
Svako ima pravo na pravnu pomoc.
Životna sredina
Clan 20
Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obavještavanje o njenom stanju.
Svako je, a posebno država, obavezan da cuva i unapreduje životnu sredinu.
Ogranicenje ljudskih prava i sloboda
Clan 21
Zajemcena ljudska prava i slobode mogu se ograniciti samo zakonom, u obimu koji dopušta Ustav.
Privremeno ogranicenje prava i sloboda
Clan 22
Za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja može se ograniciti ostvarivanje pojedinih ljudskih prava i sloboda, u obimu u kojem je to neophodno.
Ogranicenje se ne smije ciniti po osnovu pola, nacionalnosti, rase, vjere, jezika, etnickog ili društvenog porijekla, politickog ili drugog uvjerenja imovnog stanja ili bilo kakvog drugog licnog svojstva.
Ne mogu se ograniciti prava na: ljudsko dostojanstvo; život; nepovredivost psihickog i fizickog integriteta; bezbjednost; pravicno sudenje; pretpostavku nevinosti; kažnjavanje samo na osnovu zakona; zakljucenje braka; slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti; državljanstvo; niti ukidati zabrane: nasilne asimilacije, izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i neravnopravnosti, prinudnog rada, retroaktivne primjene zakona i drugih propisa.
Mjere ogranicenja mogu važiti najduže dok traje ratno ili vanredno stanje.
2. LICNA PRAVA I SLOBODE
Neprikosnovenost života
Clan 23
Ljudski život je neprikosnoven.
U Crnoj Gori nema smrtne kazne.
Kloniranje
Clan 24
Zabranjeno je kloniranje ljudskih bica.
Zabranjeno je na ljudskom bicu, bez njegove dozvole, vršiti medicinske i druge oglede.
Dostojanstvo i nepovredivost licnosti
Clan 25
Jamci se dostojanstvo i sigurnost covjeka.
Jamci se nepovredivost fizickog i psihickog integriteta covjeka, njegove privatnosti i licnih prava.
Lišenje slobode
Clan 26
Svako ima pravo na licnu slobodu.
Lice lišeno slobode mora odmah biti obaviješteno o razlozima lišenja slobode, na svom jeziku ili jeziku koji razumije.
Lice lišeno slobode istovremeno mora biti upoznato da nije dužno ništa da izjavi.
Na zahtjev lica lišenog slobode organ je dužan da o lišenju slobode odmah obavijesti lice koje liceni slobode sam odredi.
Lice lišeno slobode ima pravo da njegovom saslušanju prisustvuje branilac koga izabere.
Nezakonito lišavanje slobode je kažnjivo.
Pritvor
Clan 27
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivicno djelo može, na osnovu odluke nadležnog suda, biti pritvoreno i zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vodenja krivicnog postupka.
Pritvorenom licu mora se uruciti obrazloženo rešenje u casu pritvaranja ili najkasnije u roku 24 casa od pritvaranja.
Protiv rešenja o pritvoru pritvoreno lice ima pravo žalbe, o kojoj sud odlucuje u roku od 48 casova.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrace moguce vrijeme.
Pritvor može trajati po odluci prvostepenog suda najduže tri mjeseca od dana pritvaranja.Ovaj rok se odlukom višeg suda može produžiti još za tri mjeseca.Ako se do isteka tih rokova ne podigne optužnica, okrivljeni se pušta na slobodu.
Pritvor maloljetnika ne može trajati duže od 60 dana.
Poštovanje licnosti
Clan 28
Jamci se poštovanje ljudske licnosti i dostojanstva u krivicnom i svakom drugom postupku, u slucaju lišenja, odnosno ogranicenja slobode i za vrijeme izvršavanja kazne.
Zabranjeno je i kažnjivo svako nasilje nad licem koje je lišeno slobode, kome je sloboda ogranicena i svako iznudivanje priznanja i izjava.
Pravicno i javno sudenje
Clan 29
Svako ima pravo na pravicno i javno sudenje u razumnom roku.
Izricanje presude je javno.
Nacelo zakonitosti
Clan 30
Niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je ucinjeno, nije bilo predvideno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreci kazna koja za to djelo nije bila predvidena.
Blaži zakon
Clan 31
Krivicna i druga kažnjiva djela utvrduju se i kazne za njih izricu po zakonu ili propisu zasnovanom na zakonu koji je važio u vrijeme izvršenja djela, osim ako je novi zakon ili propis zasnovan na zakonu blaži za ucinioca.
Pretpostavka nevinosti
Clan 32
Niko ne može biti smatran krivim za krivicno djelo dok to ne bude utvrdeno pravosnažnom odlukom suda.
Okrivljeni nije obavezan da dokazuje svoju nevinost.
Sumnju u pogledu krivice sud je obavezan da tumaci u korist okrivljenog.
Ne bis in idem
Clan 33
Niko ne može biti ponovo osuden za isto kažnjivo djelo.
Pravo na odbranu
Clan 34
Svakome se jamci pravo na odbranu i pravo da uzme branioca pred sudom ili drugim organom nadležnim za vodenje postupka.
Naknada štete zbog nezakonitog postupanja
Clan 35
Svako ko je neosnovano lišen slobode ili osuden ima pravo na naknadu štete od države.
Kretanje i nastanjivanje
Clan 36
Jamci se sloboda kretanja i nastanjivanja.
Sloboda kretanja i nastanjivanja može se ograniciti samo ako je to potrebno za vodenje krivicnog postupka, sprjecavanja širenja zaraznih bolesti ili za bezbjednost Crne Gore.
Nepovredivost stana
Clan 37
Stan je nepovrediv.
Službeno lice može uci u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog držaoca i u njima vršiti pretres na osnovu odluke suda.
Pretres se vrši u prisustvu dva svjedoka.
Službeno lice smije uci u tudi stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vršiti pretres bez prisustva svjedoka, ako je to neophodno radi neposrednog hvatanja ucinioca krivicnog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.
Tajnost pisama
Clan 38
Nepovrediva je tajnost pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava opštenja.
Od nacela nepovredivosti tajnosti pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava opštenja može se odstupiti samo na osnovu odluke suda, ako je to neophodno za vodenje krivicnog postupka ili za bezbijednost Crne Gore.
Podaci o licnosti
Clan 39
Jamci se zaštita podataka o licnosti.
Zabranjena je upotreba podataka o licnosti van namjene za koju su prikupljeni.
Svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su prikupljeni o njegovoj licnosti i pravo na sudsku zaštitu u slucaju zloupotrebe.
Pravo azila
Clan 40
Stranac koji osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, jezika, vjere ili pripadnosti nekoj naciji ili grupi ili zbog politickih uvjerenja može da traži azil u Crnoj Gori.
Stranac se ne može protjerati iz Crne Gore tamo gdje mu zbog rase, vjere, jezika ili nacionalne pripadnosti prijeti osuda na smrtnu kaznu, mucenje, neljudsko ponižavanje, progon ili ozbiljno kršenje prava koja jamci ovaj ustav.
Stranac se može protjerati iz Crne Gore samo na osnovu odluke suda.
Neprikosnovenost života
Clan 23
Ljudski život je neprikosnoven.
U Crnoj Gori nema smrtne kazne.
Kloniranje
Clan 24
Zabranjeno je kloniranje ljudskih bica.
Zabranjeno je na ljudskom bicu, bez njegove dozvole, vršiti medicinske i druge oglede.
Dostojanstvo i nepovredivost licnosti
Clan 25
Jamci se dostojanstvo i sigurnost covjeka.
Jamci se nepovredivost fizickog i psihickog integriteta covjeka, njegove privatnosti i licnih prava.
Lišenje slobode
Clan 26
Svako ima pravo na licnu slobodu.
Lice lišeno slobode mora odmah biti obaviješteno o razlozima lišenja slobode, na svom jeziku ili jeziku koji razumije.
Lice lišeno slobode istovremeno mora biti upoznato da nije dužno ništa da izjavi.
Na zahtjev lica lišenog slobode organ je dužan da o lišenju slobode odmah obavijesti lice koje liceni slobode sam odredi.
Lice lišeno slobode ima pravo da njegovom saslušanju prisustvuje branilac koga izabere.
Nezakonito lišavanje slobode je kažnjivo.
Pritvor
Clan 27
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivicno djelo može, na osnovu odluke nadležnog suda, biti pritvoreno i zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vodenja krivicnog postupka.
Pritvorenom licu mora se uruciti obrazloženo rešenje u casu pritvaranja ili najkasnije u roku 24 casa od pritvaranja.
Protiv rešenja o pritvoru pritvoreno lice ima pravo žalbe, o kojoj sud odlucuje u roku od 48 casova.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrace moguce vrijeme.
Pritvor može trajati po odluci prvostepenog suda najduže tri mjeseca od dana pritvaranja.Ovaj rok se odlukom višeg suda može produžiti još za tri mjeseca.Ako se do isteka tih rokova ne podigne optužnica, okrivljeni se pušta na slobodu.
Pritvor maloljetnika ne može trajati duže od 60 dana.
Poštovanje licnosti
Clan 28
Jamci se poštovanje ljudske licnosti i dostojanstva u krivicnom i svakom drugom postupku, u slucaju lišenja, odnosno ogranicenja slobode i za vrijeme izvršavanja kazne.
Zabranjeno je i kažnjivo svako nasilje nad licem koje je lišeno slobode, kome je sloboda ogranicena i svako iznudivanje priznanja i izjava.
Pravicno i javno sudenje
Clan 29
Svako ima pravo na pravicno i javno sudenje u razumnom roku.
Izricanje presude je javno.
Nacelo zakonitosti
Clan 30
Niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je ucinjeno, nije bilo predvideno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreci kazna koja za to djelo nije bila predvidena.
Blaži zakon
Clan 31
Krivicna i druga kažnjiva djela utvrduju se i kazne za njih izricu po zakonu ili propisu zasnovanom na zakonu koji je važio u vrijeme izvršenja djela, osim ako je novi zakon ili propis zasnovan na zakonu blaži za ucinioca.
Pretpostavka nevinosti
Clan 32
Niko ne može biti smatran krivim za krivicno djelo dok to ne bude utvrdeno pravosnažnom odlukom suda.
Okrivljeni nije obavezan da dokazuje svoju nevinost.
Sumnju u pogledu krivice sud je obavezan da tumaci u korist okrivljenog.
Ne bis in idem
Clan 33
Niko ne može biti ponovo osuden za isto kažnjivo djelo.
Pravo na odbranu
Clan 34
Svakome se jamci pravo na odbranu i pravo da uzme branioca pred sudom ili drugim organom nadležnim za vodenje postupka.
Naknada štete zbog nezakonitog postupanja
Clan 35
Svako ko je neosnovano lišen slobode ili osuden ima pravo na naknadu štete od države.
Kretanje i nastanjivanje
Clan 36
Jamci se sloboda kretanja i nastanjivanja.
Sloboda kretanja i nastanjivanja može se ograniciti samo ako je to potrebno za vodenje krivicnog postupka, sprjecavanja širenja zaraznih bolesti ili za bezbjednost Crne Gore.
Nepovredivost stana
Clan 37
Stan je nepovrediv.
Službeno lice može uci u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog držaoca i u njima vršiti pretres na osnovu odluke suda.
Pretres se vrši u prisustvu dva svjedoka.
Službeno lice smije uci u tudi stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vršiti pretres bez prisustva svjedoka, ako je to neophodno radi neposrednog hvatanja ucinioca krivicnog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.
Tajnost pisama
Clan 38
Nepovrediva je tajnost pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava opštenja.
Od nacela nepovredivosti tajnosti pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava opštenja može se odstupiti samo na osnovu odluke suda, ako je to neophodno za vodenje krivicnog postupka ili za bezbijednost Crne Gore.
Podaci o licnosti
Clan 39
Jamci se zaštita podataka o licnosti.
Zabranjena je upotreba podataka o licnosti van namjene za koju su prikupljeni.
Svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su prikupljeni o njegovoj licnosti i pravo na sudsku zaštitu u slucaju zloupotrebe.
Pravo azila
Clan 40
Stranac koji osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, jezika, vjere ili pripadnosti nekoj naciji ili grupi ili zbog politickih uvjerenja može da traži azil u Crnoj Gori.
Stranac se ne može protjerati iz Crne Gore tamo gdje mu zbog rase, vjere, jezika ili nacionalne pripadnosti prijeti osuda na smrtnu kaznu, mucenje, neljudsko ponižavanje, progon ili ozbiljno kršenje prava koja jamci ovaj ustav.
Stranac se može protjerati iz Crne Gore samo na osnovu odluke suda.
3. POLITICKA PRAVA I SLOBODE
Biracko pravo
Clan 41
Pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima prebivalište u Crnoj Gori.
Biracko pravo se ostvaruje na izborima.
Biracko pravo je opšte i jednako.
Izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno.
Alternativa Srpske liste za clan 41 stav 1:
Državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života ima pravo da bira i da bude biran.
Alternativu u istom tekstu podnijeli su SNP, NS, DSS:
Alternativa Srpske liste:
Poslije clana 41 dodati novi rubrum i clan koji glasi:
Zastupljenost
Clan 41a
Pripadnicima crnogorskog i srpskog naroda i prinadnicima nacionalnih manjina, jamci se pravo srazmjerne zastupljenosti u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.
Ravnopravnost polova
Clan 42
Država jamci ravnopravnost žene i muškarca i razvija politiku jednakih mogucnosti.
Sloboda misli i uvjerenja
Clan 43
Jamci se sloboda misli i javnog izražavanja mišljenja i uvjerenja.
Niko se ne može prinuditi na izražavanje svojeg mišljenja i uvjerenja i odricanje od njih.
Sloboda savjesti i vjeroispovjesti
Clan 44
Jamci se sloboda savjesti i vjeroispovjesti.
Niko nije dužan da se izjašnjava o svom pogledu na svijet, vjeroispovjesti i nacionalnoj pripadnosti.
Alternativa Srpske liste za clan 43 i 44:
Svakom gradaninu se jamci pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, kao i pravo da promijeni vjeru ili uvjerenje i sloboda da, sam ili u zajednici sa drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovedima, obicajima ili obredom.
Niko nije obavezan da se izjašnjava o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima.
Sloboda ispoljavanja vjerskih uvjerenja može biti ogranicena samo zakonom ako je neophodno radi zaštite života i zdravlja ljudi, sprjecavanja ugrožavanja identiteta i prava druge vjerske zajednice, kao i ostalih prava gradana zajemcenih Ustavom.
Roditelji i zakonski staratelji imaju pravo da svojoj djeci, u skladu sa svojim uvjerenjima, obezbijede vjersko i moralno vaspitanje.
Biracko pravo
Clan 41
Pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima prebivalište u Crnoj Gori.
Biracko pravo se ostvaruje na izborima.
Biracko pravo je opšte i jednako.
Izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno.
Alternativa Srpske liste za clan 41 stav 1:
Državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života ima pravo da bira i da bude biran.
Alternativu u istom tekstu podnijeli su SNP, NS, DSS:
Alternativa Srpske liste:
Poslije clana 41 dodati novi rubrum i clan koji glasi:
Zastupljenost
Clan 41a
Pripadnicima crnogorskog i srpskog naroda i prinadnicima nacionalnih manjina, jamci se pravo srazmjerne zastupljenosti u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.
Ravnopravnost polova
Clan 42
Država jamci ravnopravnost žene i muškarca i razvija politiku jednakih mogucnosti.
Sloboda misli i uvjerenja
Clan 43
Jamci se sloboda misli i javnog izražavanja mišljenja i uvjerenja.
Niko se ne može prinuditi na izražavanje svojeg mišljenja i uvjerenja i odricanje od njih.
Sloboda savjesti i vjeroispovjesti
Clan 44
Jamci se sloboda savjesti i vjeroispovjesti.
Niko nije dužan da se izjašnjava o svom pogledu na svijet, vjeroispovjesti i nacionalnoj pripadnosti.
Alternativa Srpske liste za clan 43 i 44:
Svakom gradaninu se jamci pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, kao i pravo da promijeni vjeru ili uvjerenje i sloboda da, sam ili u zajednici sa drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovedima, obicajima ili obredom.
Niko nije obavezan da se izjašnjava o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima.
Sloboda ispoljavanja vjerskih uvjerenja može biti ogranicena samo zakonom ako je neophodno radi zaštite života i zdravlja ljudi, sprjecavanja ugrožavanja identiteta i prava druge vjerske zajednice, kao i ostalih prava gradana zajemcenih Ustavom.
Roditelji i zakonski staratelji imaju pravo da svojoj djeci, u skladu sa svojim uvjerenjima, obezbijede vjersko i moralno vaspitanje.
Sloboda izražavanja
Clan 45
Svako ima pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom rijecju, slikom ili na drugi nacin.
Pravo na slobodu izražavanja može se ograniciti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i cast i ako se ugrožava javni moral ili bezbijednost Crne Gore.
Prigovor savjesti
Clan 46
Svako ima pravo na prigovor savjesti.
Niko nije dužan da protivno svojoj vjeri ili ubedenju ispunjava vojnu ili drugu obavezu koja ukljucuje upotrebu oružja.
Sloboda štampe
Clan 47
Jamci se sloboda štampe i drugih vidova javnog obavještavanja.
Jamci se pravo da se, bez odobrenja, osnivaju novine i druga sredstva javnog informisanja, uz upis kod nadležnog organa.
Jamci se pravo na odgovor i pravo na ispravku neistinite, nepotpune ili netacno prenijete informacije kojom je povrijedeno necije pravo ili interes i pravo na naknadu štete prouzrokovane objavljivanjem netacnog podatka ili obavještenja.
Zabrana cenzure
Clan 48
U Crnoj Gori nema cenzure.
Nadležni sud može sprijeciti širenje informacija i ideja putem sredstava javnog obavještavanja samo ako je to neophodno radi: sprjecavanja pozivanja na nasilno rušenje Ustavom utvrdenog poretka; ocuvanja teritorijalnog integriteta Crne Gore; sprjecavanja propagiranja rata ili podstrekavanja na nasilje; sprjecavanja propagiranja rasne, nacionalne i vjerske mržnje ili diskriminacije.
Sloboda govora
Clan 49
Jamci se sloboda govora i javnog istupanja.
Sloboda okupljanja
Clan 50
Jamci se sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu.
Sloboda mirnog okupljanja može se privremeno ograniciti odlukom nadležnog organa radi sprjecavanja ugrožavanja zdravlja, morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine.
Sloboda udruživanja
Clan 51
Jamci se sloboda politickog i drugog udruživanja i djelovanja, bez odobrenja, uz upis kod nadležnog organa.
Niko se ne može prisiliti da bude clan nekog udruženja.
Država pomaže politicka i druga udruženja, kada za to postoji javni interes.
Zabrana organizovanja
Clan 52
Zabranjeno je politicko organizovanje u državnim organima.
Sudija Ustavnog suda, sudija, drzavni tužilac, državni advokat, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, clan Savjeta Centralne banke, clan Senata Državne revizorske institucije, profesionalni pripadnik Vojske, Policije i drugih službi bezbjednosti ne može biti clan politicke organizacije, niti javno saopštavati svoja politicka uvjerenja.
Zabranjeno je politicko organizovanje i djelovanje stranaca i politickih organizacija cije je sjedište van Crne Gore.
Zabrana djelovanja i osnivanja
Clan 53
Zabranjeno je djelovanje politickih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, kršenje zajamcenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti.
Zabranjeno je osnivanje tajnih organizacija i neregularnih vojski.
Gradani i medunarodne organizacije
Clan 54
Svako ima pravo obracanja medunarodnim institucijama radi zaštite svojih sloboda i prava zajamcenih Ustavom.
Pravo obracanja
Clan 55
Svako ima pravo da se obrati državnom organu ili organu koji vrši javna ovlascenja i da dobije odgovor.
Niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti trpjeti druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obracanju osim ako je time ucinio krivicno djelo.
4. EKONOMSKE, SOCIJALNE I KULTURNE SLOBODE I PRAVA
Pravo na rad
Clan 56
Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravicne i humane uslove rada i na zaštitu za vrijema nezaposlenosti.
Prava zaposlenih
Clan 57
Zaposleni imaju pravo na odgovarajucu zaradu.
Zaposleni imaju pravo na ograniceno radno vrijeme i placeni odmor.
Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu.
Omladina, žene i invalidi uživaju posebnu zaštitu na radu.
Socijalni položaj zaposlenih uskladuje se kroz socijalni dijalog.
Štrajk
Clan 58
Zaposleni imaju pravo na štrajk.
Pravo na štrajk može se ograniciti kada je to u javnom interesu.
Zaposleni u državnim organima i organima lokalne samouprave nemaju pravo na štrajk.
Socijalno osiguranje
Clan 59
Osiguranje zaposlenih je obavezno.
Država obezbjeduje materijalnu sigurnost licu koje je nesposobno za rad i nema sredstva za život i licu koje nema sredstava za život.
Zaštita lica sa invaliditetom
Clan 60
Jamci se posebna zaštita lica sa invaliditetom.
Zdravstvena zaštita
Clan 61
Svako ima pravo na zdravstavenu zaštitu.
Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdrastvenu zaštitu iz javnih prihoda, ako to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu.
Zašatita potrošaca
Clan 62
Država štiti potrošaca.
Zabranjene su radnje kojima se narušava zdravlje, bezbjednost i privatnost potrošaca.
Zabranjene su radnje koje nijesu u skladu sa dobrim poslovnim obicajima.
Brak
Clan 63
Brak se može zakljuciti uz slobodan pristanak žene i muškarca.
Porodica
Clan 64
Porodica uživa posebnu zaštitu.
Roditelji su obavezni da brinu o djeci, da ih vaspitavaju i školuju.
Djeca su obavezna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomoc.
Djeca rodena van braka imaju ista prava i obaveze kao i djeca rodena u braku.
Zaštita majke i dijeta
Clan 65
Majka i dijete uživaju posebnu zaštitu.
Država je dužna da stvara uslove kojima se podstice radanje djece.
Prava djeteta
Clan 66
Dijete uživa prava i slobode primjereno njegovom uzrastu i zrelosti.
Zabranjena je zloupotreba djeteta.
Zabranjeno je zapošljavanje djeteta i maloljetnika na poslovima štetnim za njihovo zdravlje i razvoj.
Školovanje
Clan 67
Jamci se pravo na školovanje pod jednakim uslovima.
Osnovno školovanje je obavezno i besplatno.
Jamci se autonomija univerziteta, visokoškolskih i naucnih ustanova.
Sloboda stvaralaštva
Clan 68
Jamci se sloboda naucnog, kulturnog i umjetnickog stvaralaštva.
Jamci se sloboda objavljivanja naucnih i umjetnickih djela, naucnih otkrica i tehnickih izuma, a njihovim stvaraocima moralna i imovinska prava.
Nauka, kultura i umjetnost
Clan 69
Država podstice i pomaže razvoj prosvjete, nauke, kulture, umjetnosti, sporta, fizicke i tehnicke kulture.
Država štiti naucne, kulturne, umjetnicke i istorijske vrijednosti.
Alternativa Srpske liste :
Poslije clana 69 dodati novi rubrum i clan koji glasi :
Prosvjetna i kulturna autonomija
Clan 69a
Pripadnicima crnogorskog i srpskog naroda i pripadnicima nacionalnih manjina jamci se pravo prosvjetne i kulturne autonomije.
Zaštita prirodne i kulturne baštine
Clan 70
Svako je dužan da cuva prirodnu i kulturnu baštinu od opšteg interesa.
Država štiti prirodnu i kulturnu baštinu.
Alternativa Srpske liste i HGI:
Poslije clana 70 dodati novo poglavlje i devet novih clanova koji glase:
5. MANJINSKA PRAVA I SLOBODE
Zaštita identiteta
Clan 70a
Jamci se pravo pripadnicima manjina na ocuvanje, izražavanje, razvijanje i javno ispoljavanje nacionalnog, etnickog, kulturnog, jezickog i vjerskog identiteta.
Zastita prava pripadnika manjina ostvaruje se u skladu sa medunarodnom zastitom ljudskih i manjinskih sloboda i prava
Zabranjena je nasilna asimilacija pripadnika manjina.
Upotreba simbola i naziva
Clan 70b
Jamci se pravo pripadnicima manjina na upotrebu i isticanje simbola i obilježavanje praznika manjina.
Jamci se pravo pripadnicima manjina da u sredinama gdje cine znacajni dio stanovništva lokalni nazivi, imena ulica i naselja kao i topografske oznake budu ispisane i na jeziku i pismu manjine.
Upotreba jezika
Clan 7ov
Jamci se pravo pripadnicima manjina na upotrebu svog jezika i pisma.
Jamci se pravo pripadnicima manjina na upotrebu svog jezika i pisma u postupku pred državnm organima.
Jamci se pravo pripadnicima manjina da licno ime i prezime u službenim ispravama piše na njihovom jeziku i pismu.
Školovanje i informisanje
Clan 70g
Jamci se pravo pripadnicima manjina na školovanje i pravo na informisanje na svom jeziku.
Jamci se pravo pripadnicima manjina na osnivanje prosvetnih, kulturnih i vjerskih udruženja, uz materijalnu pomoc države.
Nastavni programi prosvjetnih ustanova obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika manjina.
Zaštita kulturne baštine manjina
Clan 70d
Država štiti kulturnu baštinu manjina.
Zastupljenost
Clan 70d
Jamci se pravo pripadnicima manjina na odgovarajucu zastupljenost u državnim orgnaima, organima lokalne samouprave i javnih službi.
Radi zastupljenosti pripadnika manjina u predstavnickim organima, zakonom se može urediti nacin ostvarivanja tog prava.
Alternativa HGI za clan 70d
Pripadnicima manjina jamci se pravo na autenticnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore, organima državne vlasti, lokalne samouprave i javnih službi.
Zakonom ce se urediti nacin ostvarivanja tog prava.
Alternativa Albanske alternative za clan 70d:
Pripadnicima manjina jamci se pravo srazmjerne zastupljenosti u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.
Pripadnicima manjina jamci se pravo odgovarajuce zastupljenosti u Skupštini Republike Crne Gore, polazeci od principa neposredne reprezentacije.
Kontakti
Clan 70e
Pripadnici manjina imaju pravo da uspostavljaju i održavaju kontakte sa gradanima i institucijama van Crne Gore sa kojima imaju zajednicko nacionalno i etnicko porijeklo, kulturno i istorijsko naslijede, kao i vjerska ubjedenja.
Ostvarivanje prava
Clan 70ž
Prava pripadnika manjina ne mogu se ostvarivati suprotno Ustavu i nacelima medunarodnog prava.
Manjinski savjeti
Clan 70z
Propadnici manjina mogu osnivati savjete u cilju unapredenja i zaštite sloboda i prava zajamcenih Ustavom.
Clan 45
Svako ima pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom rijecju, slikom ili na drugi nacin.
Pravo na slobodu izražavanja može se ograniciti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i cast i ako se ugrožava javni moral ili bezbijednost Crne Gore.
Prigovor savjesti
Clan 46
Svako ima pravo na prigovor savjesti.
Niko nije dužan da protivno svojoj vjeri ili ubedenju ispunjava vojnu ili drugu obavezu koja ukljucuje upotrebu oružja.
Sloboda štampe
Clan 47
Jamci se sloboda štampe i drugih vidova javnog obavještavanja.
Jamci se pravo da se, bez odobrenja, osnivaju novine i druga sredstva javnog informisanja, uz upis kod nadležnog organa.
Jamci se pravo na odgovor i pravo na ispravku neistinite, nepotpune ili netacno prenijete informacije kojom je povrijedeno necije pravo ili interes i pravo na naknadu štete prouzrokovane objavljivanjem netacnog podatka ili obavještenja.
Zabrana cenzure
Clan 48
U Crnoj Gori nema cenzure.
Nadležni sud može sprijeciti širenje informacija i ideja putem sredstava javnog obavještavanja samo ako je to neophodno radi: sprjecavanja pozivanja na nasilno rušenje Ustavom utvrdenog poretka; ocuvanja teritorijalnog integriteta Crne Gore; sprjecavanja propagiranja rata ili podstrekavanja na nasilje; sprjecavanja propagiranja rasne, nacionalne i vjerske mržnje ili diskriminacije.
Sloboda govora
Clan 49
Jamci se sloboda govora i javnog istupanja.
Sloboda okupljanja
Clan 50
Jamci se sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu.
Sloboda mirnog okupljanja može se privremeno ograniciti odlukom nadležnog organa radi sprjecavanja ugrožavanja zdravlja, morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine.
Sloboda udruživanja
Clan 51
Jamci se sloboda politickog i drugog udruživanja i djelovanja, bez odobrenja, uz upis kod nadležnog organa.
Niko se ne može prisiliti da bude clan nekog udruženja.
Država pomaže politicka i druga udruženja, kada za to postoji javni interes.
Zabrana organizovanja
Clan 52
Zabranjeno je politicko organizovanje u državnim organima.
Sudija Ustavnog suda, sudija, drzavni tužilac, državni advokat, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, clan Savjeta Centralne banke, clan Senata Državne revizorske institucije, profesionalni pripadnik Vojske, Policije i drugih službi bezbjednosti ne može biti clan politicke organizacije, niti javno saopštavati svoja politicka uvjerenja.
Zabranjeno je politicko organizovanje i djelovanje stranaca i politickih organizacija cije je sjedište van Crne Gore.
Zabrana djelovanja i osnivanja
Clan 53
Zabranjeno je djelovanje politickih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, kršenje zajamcenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti.
Zabranjeno je osnivanje tajnih organizacija i neregularnih vojski.
Gradani i medunarodne organizacije
Clan 54
Svako ima pravo obracanja medunarodnim institucijama radi zaštite svojih sloboda i prava zajamcenih Ustavom.
Pravo obracanja
Clan 55
Svako ima pravo da se obrati državnom organu ili organu koji vrši javna ovlascenja i da dobije odgovor.
Niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti trpjeti druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obracanju osim ako je time ucinio krivicno djelo.
4. EKONOMSKE, SOCIJALNE I KULTURNE SLOBODE I PRAVA
Pravo na rad
Clan 56
Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravicne i humane uslove rada i na zaštitu za vrijema nezaposlenosti.
Prava zaposlenih
Clan 57
Zaposleni imaju pravo na odgovarajucu zaradu.
Zaposleni imaju pravo na ograniceno radno vrijeme i placeni odmor.
Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu.
Omladina, žene i invalidi uživaju posebnu zaštitu na radu.
Socijalni položaj zaposlenih uskladuje se kroz socijalni dijalog.
Štrajk
Clan 58
Zaposleni imaju pravo na štrajk.
Pravo na štrajk može se ograniciti kada je to u javnom interesu.
Zaposleni u državnim organima i organima lokalne samouprave nemaju pravo na štrajk.
Socijalno osiguranje
Clan 59
Osiguranje zaposlenih je obavezno.
Država obezbjeduje materijalnu sigurnost licu koje je nesposobno za rad i nema sredstva za život i licu koje nema sredstava za život.
Zaštita lica sa invaliditetom
Clan 60
Jamci se posebna zaštita lica sa invaliditetom.
Zdravstvena zaštita
Clan 61
Svako ima pravo na zdravstavenu zaštitu.
Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdrastvenu zaštitu iz javnih prihoda, ako to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu.
Zašatita potrošaca
Clan 62
Država štiti potrošaca.
Zabranjene su radnje kojima se narušava zdravlje, bezbjednost i privatnost potrošaca.
Zabranjene su radnje koje nijesu u skladu sa dobrim poslovnim obicajima.
Brak
Clan 63
Brak se može zakljuciti uz slobodan pristanak žene i muškarca.
Porodica
Clan 64
Porodica uživa posebnu zaštitu.
Roditelji su obavezni da brinu o djeci, da ih vaspitavaju i školuju.
Djeca su obavezna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomoc.
Djeca rodena van braka imaju ista prava i obaveze kao i djeca rodena u braku.
Zaštita majke i dijeta
Clan 65
Majka i dijete uživaju posebnu zaštitu.
Država je dužna da stvara uslove kojima se podstice radanje djece.
Prava djeteta
Clan 66
Dijete uživa prava i slobode primjereno njegovom uzrastu i zrelosti.
Zabranjena je zloupotreba djeteta.
Zabranjeno je zapošljavanje djeteta i maloljetnika na poslovima štetnim za njihovo zdravlje i razvoj.
Školovanje
Clan 67
Jamci se pravo na školovanje pod jednakim uslovima.
Osnovno školovanje je obavezno i besplatno.
Jamci se autonomija univerziteta, visokoškolskih i naucnih ustanova.
Sloboda stvaralaštva
Clan 68
Jamci se sloboda naucnog, kulturnog i umjetnickog stvaralaštva.
Jamci se sloboda objavljivanja naucnih i umjetnickih djela, naucnih otkrica i tehnickih izuma, a njihovim stvaraocima moralna i imovinska prava.
Nauka, kultura i umjetnost
Clan 69
Država podstice i pomaže razvoj prosvjete, nauke, kulture, umjetnosti, sporta, fizicke i tehnicke kulture.
Država štiti naucne, kulturne, umjetnicke i istorijske vrijednosti.
Alternativa Srpske liste :
Poslije clana 69 dodati novi rubrum i clan koji glasi :
Prosvjetna i kulturna autonomija
Clan 69a
Pripadnicima crnogorskog i srpskog naroda i pripadnicima nacionalnih manjina jamci se pravo prosvjetne i kulturne autonomije.
Zaštita prirodne i kulturne baštine
Clan 70
Svako je dužan da cuva prirodnu i kulturnu baštinu od opšteg interesa.
Država štiti prirodnu i kulturnu baštinu.
Alternativa Srpske liste i HGI:
Poslije clana 70 dodati novo poglavlje i devet novih clanova koji glase:
5. MANJINSKA PRAVA I SLOBODE
Zaštita identiteta
Clan 70a
Jamci se pravo pripadnicima manjina na ocuvanje, izražavanje, razvijanje i javno ispoljavanje nacionalnog, etnickog, kulturnog, jezickog i vjerskog identiteta.
Zastita prava pripadnika manjina ostvaruje se u skladu sa medunarodnom zastitom ljudskih i manjinskih sloboda i prava
Zabranjena je nasilna asimilacija pripadnika manjina.
Upotreba simbola i naziva
Clan 70b
Jamci se pravo pripadnicima manjina na upotrebu i isticanje simbola i obilježavanje praznika manjina.
Jamci se pravo pripadnicima manjina da u sredinama gdje cine znacajni dio stanovništva lokalni nazivi, imena ulica i naselja kao i topografske oznake budu ispisane i na jeziku i pismu manjine.
Upotreba jezika
Clan 7ov
Jamci se pravo pripadnicima manjina na upotrebu svog jezika i pisma.
Jamci se pravo pripadnicima manjina na upotrebu svog jezika i pisma u postupku pred državnm organima.
Jamci se pravo pripadnicima manjina da licno ime i prezime u službenim ispravama piše na njihovom jeziku i pismu.
Školovanje i informisanje
Clan 70g
Jamci se pravo pripadnicima manjina na školovanje i pravo na informisanje na svom jeziku.
Jamci se pravo pripadnicima manjina na osnivanje prosvetnih, kulturnih i vjerskih udruženja, uz materijalnu pomoc države.
Nastavni programi prosvjetnih ustanova obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika manjina.
Zaštita kulturne baštine manjina
Clan 70d
Država štiti kulturnu baštinu manjina.
Zastupljenost
Clan 70d
Jamci se pravo pripadnicima manjina na odgovarajucu zastupljenost u državnim orgnaima, organima lokalne samouprave i javnih službi.
Radi zastupljenosti pripadnika manjina u predstavnickim organima, zakonom se može urediti nacin ostvarivanja tog prava.
Alternativa HGI za clan 70d
Pripadnicima manjina jamci se pravo na autenticnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore, organima državne vlasti, lokalne samouprave i javnih službi.
Zakonom ce se urediti nacin ostvarivanja tog prava.
Alternativa Albanske alternative za clan 70d:
Pripadnicima manjina jamci se pravo srazmjerne zastupljenosti u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.
Pripadnicima manjina jamci se pravo odgovarajuce zastupljenosti u Skupštini Republike Crne Gore, polazeci od principa neposredne reprezentacije.
Kontakti
Clan 70e
Pripadnici manjina imaju pravo da uspostavljaju i održavaju kontakte sa gradanima i institucijama van Crne Gore sa kojima imaju zajednicko nacionalno i etnicko porijeklo, kulturno i istorijsko naslijede, kao i vjerska ubjedenja.
Ostvarivanje prava
Clan 70ž
Prava pripadnika manjina ne mogu se ostvarivati suprotno Ustavu i nacelima medunarodnog prava.
Manjinski savjeti
Clan 70z
Propadnici manjina mogu osnivati savjete u cilju unapredenja i zaštite sloboda i prava zajamcenih Ustavom.
6. LOKALNA SAMOUPRAVA
Pravo na lokalnu samoupravu
Clan 71
Jamci se pravo na lokalnu samoupravu.
U lokalnoj samoupravi odlucuje se neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
Oblik lokalne samouprave
Clan 72
Osnovni oblik lokalne samopuprave je opština.
Mogu se osnivati i drugi oblici lokalne samouprave.
Opština
Clan 73
Opština ima svojstvo pravnog lica.
Opština donosi statut i opšte akte.
Organi opštine su skupština i predsjednik.
Svojinska ovlašcenja i finansiranje
Clan 74
Opština vrši svojinska ovlašcenja na stvarima u državnoj svojini.
Opština se finansira iz sopstvenih prihoda i sredstava države.
Opština ima budžet.
Samostalnost
Clan 75
Opština je samostalna u vršenju svojih nadležnosti.
Vlada može raspuštiti skupštinu opštine samo ako skupština opštine, u vremenu dužem od šest mjeseci, ne vrši svoje nadležnosti.
7. ZAŠTITNIK LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA
Clan 76
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je samostalan i nezavistan organ koji preduzima mjere za zaštitu ljudskih prava i sloboda zajamcenih Ustavom i zakonom.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda vrši funkciju na osnovu Ustava, zakona i potvrdenih medunarodnih ugovora, pridržavajuci se i nacela pravde i pravicnosti.
DIO TRECI
EKONOMSKO UREÐENJE
Principi
Clan 77
Ekonomsko uredenje zasniva se na slobodnom i otvorenom tržištvu, slobodi preduzetništva i konkurencije, stamostalnosti privrednih subjekata i njihovoj odgovornosti za preuzete obaveze u pravnom prometu, zaštiti i ravnopravnosti svih oblika svojine.
Ekonomski prostor i jednakost
Clan 78
Teritorija Crne Gore je jedinstven ekonomski prostor.
Svi privredni subjekti imaju jednak pravni položaj na tržištu.
Jamci se sloboda ulaganja kapitala i sticanje prava po tom osnovu.
Zabranjeno je narušavanje i ogranicavanje slobodne konkurencije i podsticanje neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog položaja na tržištu.
PREDUZETNIŠTVO
Clan 79
Jamci se sloboda preduzetništva.
Sloboda preduzetništva može se ograniciti samo ako je to neophodno radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore.
SVOJINA
Clan 80
Jamci se pravo svojine.
Niko ne može biti lišen prava svojine osim kada to zahtijeva javni interes, uz naknadu tržišne vrijednosti.
Prirodna bogatstva, dobra u opštoj upotrebi i stvari od posebnog istorijskog znacaja su u državnoj svojini.
DRŽAVNA SVOJINA
Clan 81
Stvari u državnoj svojini pripadaju Crnoj Gori.
PRAVO NASLJEÐIVANJA
Clan 82
Jamci se pravo nasljedivanja.
PRAVA STRANACA
Clan 83
Strano lice može biti subjekat prava svojine.
Poreska obaveza
Clan 84
Svako je dužan da placa poreze i druge dažbine.
Država se finansija od poreza i drugih dažbina.
Država i jedinica lokalne samouprave imaju svoje budžete u kojima iskazuju sve prihode i rashode.
Centralna banka Crne Gore
Clan 85
Centralna banka Crne Gore je samostalna organizacija, odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema .
Centralna banka Crne Gore ne može se baviti djelatnošcu poslovnih banaka.
Centralnom bankom Crne Gore upravlja Savjet Banke.
Centralnom bankom Crne Gore rukovodi guverner Banke.
Državna revizorska institucija
Clan 86
Državna revizorska institucija Crne Gore je samostalan i vrhovni organ državne revizije.
Državna revizorska institucija vrši reviziju zakonitosti i uspješnosti upravljanja državnom imovinom i obavezama, budžetima i svim finansijskim poslovima subjekata ciji su izvori finansiranja javni ili nastaju korišcenjem državne imovine.
Državnom revizorskom institucijom upravlja Senat.
Pravo na lokalnu samoupravu
Clan 71
Jamci se pravo na lokalnu samoupravu.
U lokalnoj samoupravi odlucuje se neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
Oblik lokalne samouprave
Clan 72
Osnovni oblik lokalne samopuprave je opština.
Mogu se osnivati i drugi oblici lokalne samouprave.
Opština
Clan 73
Opština ima svojstvo pravnog lica.
Opština donosi statut i opšte akte.
Organi opštine su skupština i predsjednik.
Svojinska ovlašcenja i finansiranje
Clan 74
Opština vrši svojinska ovlašcenja na stvarima u državnoj svojini.
Opština se finansira iz sopstvenih prihoda i sredstava države.
Opština ima budžet.
Samostalnost
Clan 75
Opština je samostalna u vršenju svojih nadležnosti.
Vlada može raspuštiti skupštinu opštine samo ako skupština opštine, u vremenu dužem od šest mjeseci, ne vrši svoje nadležnosti.
7. ZAŠTITNIK LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA
Clan 76
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je samostalan i nezavistan organ koji preduzima mjere za zaštitu ljudskih prava i sloboda zajamcenih Ustavom i zakonom.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda vrši funkciju na osnovu Ustava, zakona i potvrdenih medunarodnih ugovora, pridržavajuci se i nacela pravde i pravicnosti.
DIO TRECI
EKONOMSKO UREÐENJE
Principi
Clan 77
Ekonomsko uredenje zasniva se na slobodnom i otvorenom tržištvu, slobodi preduzetništva i konkurencije, stamostalnosti privrednih subjekata i njihovoj odgovornosti za preuzete obaveze u pravnom prometu, zaštiti i ravnopravnosti svih oblika svojine.
Ekonomski prostor i jednakost
Clan 78
Teritorija Crne Gore je jedinstven ekonomski prostor.
Svi privredni subjekti imaju jednak pravni položaj na tržištu.
Jamci se sloboda ulaganja kapitala i sticanje prava po tom osnovu.
Zabranjeno je narušavanje i ogranicavanje slobodne konkurencije i podsticanje neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog položaja na tržištu.
PREDUZETNIŠTVO
Clan 79
Jamci se sloboda preduzetništva.
Sloboda preduzetništva može se ograniciti samo ako je to neophodno radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore.
SVOJINA
Clan 80
Jamci se pravo svojine.
Niko ne može biti lišen prava svojine osim kada to zahtijeva javni interes, uz naknadu tržišne vrijednosti.
Prirodna bogatstva, dobra u opštoj upotrebi i stvari od posebnog istorijskog znacaja su u državnoj svojini.
DRŽAVNA SVOJINA
Clan 81
Stvari u državnoj svojini pripadaju Crnoj Gori.
PRAVO NASLJEÐIVANJA
Clan 82
Jamci se pravo nasljedivanja.
PRAVA STRANACA
Clan 83
Strano lice može biti subjekat prava svojine.
Poreska obaveza
Clan 84
Svako je dužan da placa poreze i druge dažbine.
Država se finansija od poreza i drugih dažbina.
Država i jedinica lokalne samouprave imaju svoje budžete u kojima iskazuju sve prihode i rashode.
Centralna banka Crne Gore
Clan 85
Centralna banka Crne Gore je samostalna organizacija, odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema .
Centralna banka Crne Gore ne može se baviti djelatnošcu poslovnih banaka.
Centralnom bankom Crne Gore upravlja Savjet Banke.
Centralnom bankom Crne Gore rukovodi guverner Banke.
Državna revizorska institucija
Clan 86
Državna revizorska institucija Crne Gore je samostalan i vrhovni organ državne revizije.
Državna revizorska institucija vrši reviziju zakonitosti i uspješnosti upravljanja državnom imovinom i obavezama, budžetima i svim finansijskim poslovima subjekata ciji su izvori finansiranja javni ili nastaju korišcenjem državne imovine.
Državnom revizorskom institucijom upravlja Senat.
DIO CETVRTI
UREÐENJE VLASTI
1. SKUPŠTINA CRNE GORE
Nadležnost
Clan 87
Skupština:
1) donosi ustav;
2) donosi zakone, druge propise i opšte akte;
3) proglašava ratno i vanredno stanje;
4) donosi budžet i završni racun;
5) donosi strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane;
6) donosi plan razvoja i prostorni plan Crne Gore;
7) odlucuje o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u medunarodnim snagama;
8) ureduje sistem državne uprave;
9) vrši nadzor vojske i bezbjednosnih službi;
10) daje autenticno tumacenje akata koje donosi;
11) raspisuje državni referendum;
12) raspisuje javne zajmove i odlucuje o zaduživanju Crne Gore;
13) bira i razrešava: predsjednika i clanove Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda; imenuje i razrješava: zaštitnika ljudskih prava i sloboda; državnog tužioca; državnog advokata; guvernera Centralne banke; predsjednika i clanove Senata Državne revizorske institucije i druge nosioce funikcija odredene zakonom; .
14) odlucuje o imunitetskim pravima;
15) daje amnestiju;
16) potvrduje medunarodne ugovore;
17) odlucuje o raspolaganju državnom imovinom iznad vrijednosti odredene zakonom;
18) vrši i druge poslove utvrdene Ustavom .
Sastav Skupštine
Clan 88
Skupštinu cine poslanici koji se biraju neposredno na osnovu opšteg i jednakog birackog prava i tajnim glasanjem.
Skupština ima 81 poslanika.
Mandat Skupštine
Clan 89
Mandat Skupštine traje cetiri godine.
Ako mandat Skupštine istice za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, mandat joj se produžava najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje.
Na predlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika, Skupština može skratiti trajanje svog mandata.
Imunitet
Clan 90
Poslanik uživa imunitet.
Poslanik ne može biti pozvan na krivicnu ili drugu odgovornost ili
pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslanicke funkcije.
Protiv poslanika ne može se pokrenuti krivicni postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatecen u vršenju krivicnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.
Imunitet, kao i poslanik, uživaju: predsjednik Crne Gore, predsjednik i clanovi Vlade, sudije, sudije Ustavnog suda, državni tužilac i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.
Prava i dužnosti poslanika
Clan 91
Poslanik se opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju.
Poslanik ima pravo da poslanicku funkciju obavlja profesionalno.
Prestanak mandata poslanika
Clan 92
Poslaniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran:
1) podnošenjem ostavke;
2) ako je pravosnažnom odlukom suda osuden na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci;
3) ako je pravosnažnom odlukom lišen poslovne sposobnosti;
Konstituisanje Skupštine
Clan 93
Prvu sjednicu novoizabranog sastava Skupštine saziva predsjednik Skupštine prethodnog saziva i održava se najkasnije 15 dana od dana objavljivanja konacnih rezultata izbora.
Predsjednik i potpredsjednik Skupštine
Clan 94
Skupština ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika, koje bira iz svog sastava na vrijeme od cetiri godine.
Predsjednik Skupštine predstavlja Skupštinu, saziva Skupštinu na sjednice i predsjedava im, stara se o primjeni poslovnika Skupštine, raspisuje izbore za predsjednika Crne Gore i vrši druge poslove utvrdene Ustavom i poslovnikom Skupštine.
Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika Skupštine u vršenju poslova kada je on sprijecen ili kada mu on povjeri da ga zamjenjuje.
Zasjedanje Skupštine
Clan 95
Skupština radi na redovnim i vanrednim zasjedanjima.
Redovno zasjedanje održava se dva puta godišnje.
Prvo redovno zasijedanje pocinje prvog radnog dana u martu i traje do kraja jula, a drugo prvog radnog dana u oktobru i traje do kraja decembra.
Vanredno zasjedanje saziva se na zahtjev predsjednika Crne Gore, Vlade i najmanje trecine ukupnog broja poslanika.
Odlucivanje
Clan 96
Skupština odlucuje vecinom glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukcije odredeno.
Vecinom glasova svih poslanika Skupština donosi zakone kojima se ureduju: nacin ostvarivanja sloboda i prava gradana; crnogorsko državljanstvo; izborni sistem; referendum; materijalne obaveze gradana; državni simboli i upotreba i korišcenje državnih simbola; odbrana i bezbjednost; vojska; osnivanje, spajanje i ukidanje opština; proglašava ratno i vanredno stanje; donosi prostorni plan i poslovnik Skupštine; odlucuje o raspisivanju referenduma i zaduživanju Crne Gore; odlucuje o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u medunarodnim snagama; odlucuje o skracenju mandata; odlucuje o razrješenju predsjednika Republike; bira i razrješava predsjednika i clanove Vlade i odlucuje o povjerenju Vladi.
Alternativa Srpske liste:
Skupština odlucuje dvotrecinskom vecinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se ureduje:nacin ostvarivanja sloboda i prava; izborni sistem; državni simboli; upotreba jezika i pisma; obrazovanje; nauka u školama, univerzitetima i naucnim ustanovama ciji je osnivac država; osnivanje privatnih, obrazovnih i naucnih ustanova; kultura i javno obavještavanje.
Alternativa Pokreta za promjene:
Skupština odlucuje dvotrecinskom vecinom glasova svih poslanika o proglašenju ratnog stanja i upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u medunarodnim snagama.
Raspuštanje Skupštine
Clan 97
Skupština se raspušta ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži kandidata za predsjednika Vlade.
Vlada može, pošto sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini, raspuštiti Skupštinu.
Skupština se raspušta ukazom predsjednika Crne Gore.
Skupština se ne može raspuštiti za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, kao ni u prva tri mjeseca od konstituisanja i tri mjeseca prije isteka mandata.
Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore prvog narednog dana po raspuštanju Skupštine.
Skupština koja je raspuštena nastavlja rad do konstituisanja novoizabrane Skupštine.
Predlaganje zakona i drugih akata
Clan 98
Pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju Vlada i poslanik.
Pravo predlaganja zakona ima i šest hiljada biraca, preko poslanika koga ovlaste.
Predlog za raspisivanje državnog referenduma mogu podnijeti: 25 poslanika, predsjednik Crne Gore, Vlada i 10% gradana koji imaju biracko pravo.
Proglašavanje zakona
Clan 99
Predsjednik Crne Gore je dužan da proglasi zakon u roku od 15 dana od dana usvajanja zakona, odnosno u roku od sedam dana, ako je zakon usvojen po hitnom postupku ili da zakon vrati Skupštini na ponovno odlucivanje.
Predsjednik Crne Gore dužan je da proglasi ponovno izglasani zakon.
2. PREDSJEDNIK CRNE GORE
Nadležnost
Clan 100
Predsjednik Crne Gore:
1) predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu i zakljucuje
medunarodne ugovore u okviru svoje nadležnosti;
2) komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost;
3) ukazom proglašava zakone;
4) raspisuje izbore za Skupštinu;
5) predlaže Skupštini: mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima politickih partija zastupljenih u Skupštini; predsjednika i sudije Ustavnog suda, zaštitnika ljudskih prava i sloboda;
6) postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za medunarodne odnose;
7) prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika;
8) dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore;
9) daje pomilovanja;
10) vrši i druge poslove utvrdene Ustavom.
Izbor
Clan 101
Predsjednik Crne Gore bira se na osnovu opšteg i jednakog birackog prava, neposrednim i tajnim glasanjem.
Za predsjednika Crne Gore može biti biran crnogorski državljanin, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u poslednjih 15 godina.
Izbore za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skupštine.
Mandat
Clan 102
Predsjednik Crne Gore bira se na pet godina.
Isto lice može biti predsjednik Crne Gore najviše dva puta.
Prije stupanja na dužnost predsjednik Crne Gore polaže zakletvu pred poslanicima.
Ako mandat predsjednika istice za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, mandat se produžava najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje.
Predsjednik Crne Gore ne može obavljati drugu javnu funkciju, niti biti clan politicke partije.
Prestanak mandata
Clan 103
Mandat predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, ostavkom, ako je trajno sprijecen da vrši dužnost predsjednika i razrješenjem.
Predsjednik odgovara za povredu Ustava.
Postupak za utvrdivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav pokrece Skupština, na predlog 25 poslanika.
Predlog za pokretanje postupka Skupština dostavlja predsjedniku Crne Gore na izjašnjenje.
Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlaganja je objavljuje i dostavlja Skupštini i predsjedniku Crne Gore.
Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav.
Vršenje funkcije u slucaju sprijecenosti ili prestanka mandata
Clan 104
U slucaju prestanka mandata predsjednika Crne Gore, do izbora novog predsjednika, kao i u slucaju privremene sprijecenosti predsjednika da obavlja funkciju, tu funkciju obavlja predsjednik Skupštine.
3. VLADA CRNE GORE
Nadležnost
Clan 105
Vlada:
1) vodi unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore ;
2) izvršava zakone, druge propise i opšte akte;
3) donosi uredbe, odluke i druge akte za izvršavanje zakona;
4) zakljucuje medunarodne ugovore;
5) predlaže plan razvoja i prostorni plan Crne Gore,
6) predlaže budžet i završni racun budžeta;
7) predlaže strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane;
8) odlucuje o priznavanju država i vlada i uspostavljanju diplomatskih i konzularnih odnosa sa drugim državama;
9) odlucuje o otvaranju diplomatskih i konzularnih predstavništava Crne Gore u inostranstvu;
10) predlaže ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu;
11) vrši i druge poslove utvrdene Ustavom.
Uredbe sa zakonskom snagom
Clan 106
Vlada može, za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, donositi uredbe sa zakonskom snagom, ako Skupština nije u mogucnosti da se sastane.
Vlada je dužna da uredbe sa zakonskom snagom podnese Skupštini na potvrdivanje cim Skupština bude u mogucnosti da se sastane.
Sastav Vlade
Clan 107
Vladu cine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.
Predsjednik Vlade predstavlja Vladu i rukovodi njenim radom.
Izbor
Clan 108
Mandatar za sastav Vlade iznosi u Skupštini svoj program i predlaže sastav Vlade.
O programu mandatara i predlogu za sastav Vlade, Skupština odlucuje istovremeno.
Ako Skupština ne prihvati program, predsjednik Crne Gore, u roku od 10 dana, predlaže novog mandatara za sastav Vlade.
Nespojivost funkcije
Clan 109
Predsjednik Vlade i clan Vlade ne može vršiti poslanicku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
Ostavka i razrješenje
Clan 110
Vlada i clan Vlade mogu podnijeti ostavku.
Ostavka i predsjednika Vlade smatra se ostavkom Vlade.
Predsjednik Vlade može predložiti Skupštini da razriješi clana Vlade.
Pitanje povjerenja
Clan 111
Vlada može u Skupštini postaviti pitanje svog povjerenja.
Pitanje nepovjerenja
Clan 112
Skupština može izglasati nepovjerenje Vladi.
Predlog da se glasa o nepovjerenju Vladi može podnijeti 15 poslanika.
Ako je Vlada dobila povjerenje, potpisnici predloga ne mogu podnijeti novi predlog za glasanje o nepovjerenju prije isteka roka od 90 dana.
Alternativa SNP:
Poslije clana 112dodati novi clan koji glasi:
Clan 112a
O pitanju povjerenja, odnosno nepovjerenja Vladi Skupština odlucuje najkasnije u roku od 30 dana.
Interpelacija
Clan 113
Interpelaciju za pretresanje odredenih pitanja o radu Vlade može podnijeti 15 poslanika.
Interpelacija se podnosi u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
Vlada dostavlja odgovor u roku od sedam dana od dana kada je primila interpelaciju.
Parlamentarna istraga
Clan 114
Skupština može, na predlog 15 poslanika, obrazaovati Anketni odbor radi prikupljanja informacija i cinjenica o dogadajima koji se odnose na rad državnih organa.
Prestanak mandata
Clan 115
Vladi prestaje mandat: istekom mandata Skupštine, raspuštanjem ili skracenjem mandata Skupštine; podnošenjem ostavke, kad izgubi povjerenje i ako ne predloži ili Skupština ne usvoji budžet do 31. marta budžetske godine.
Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu.
Vlada kojoj je prestao mandat ne može raspuštiti Skupštinu.
Državna uprava
Clan 116
Poslove državne uprave vrše ministarstva i organi uprave.
Prenošenje i povjeravanje poslova
Clan 117
Pojedini poslovi državne uprave mogu se zakonom prenijeti na lokalnu samoupravu.
Pojedini poslovi državne uprave mogu se propisom Vlade povjeriti lokalnoj samoupravi, ustanovama i pravnim licima.
4. VOJSKA CRNE GORE
Nacela
Clan 118
Vojska brani nezavisnost, suverenost i državnu teritoriju Crne Gore.
Vojska je pod demokratskom i civilnom kontrolom.
Jedinice Vojske mogu biti u sastavu medunarodnih snaga.
5. SAVJET ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST
Nadležnost
Clan 119
Savjet za odbranu i bezjednost:
1) komanduje Vojskom;
2) analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za preduzimanje odgovarajucih mjera;
3) postavlja, unapreduje i razrješava oficire Vojske;
4) predlaže Skupštini proglašenje ratnog i vanrednog stanja;
5) predlaže upotrebu jedinica Vojske u medunarodnim snagama;
6) vrši i druge poslove utvrdene Ustavom i zakonom.
Sastav
Clan 120
Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore cine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade.
Predsjednik Crne Gore je predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Proglašenje ratnog stanja
Clan 121
Ratno stanje proglašava se kada postoji neposredna ratna opasnost za Crnu Goru ili kada je Crna Gora napadnuta ili joj je objavljen rat.
Ako Skupština nije u mogucnosti da se sastane, odluku o progladenju ratnog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je Skupštini na potvrdivanje cim Skupština bude u mogucnosti da se sastane.
Proglašenje vanrednog stanja
Clan 122
Varedno stanje može se proglasiti na teritoriji ili dijelu teritorije Crne Gore u slucaju :
1) velikih prirodnih nepogoda;
2) tehnicko-tehnoloških i ekoloških nesreca i epidemija;
3) veceg narušavanja javnog reda i mira;
4) ugrožavanja ili pokušaja rušenja ustavnog poretka.
Ako Skupština nije u mogucnosti da se sastane, odluku o proglašenju
vanrednog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je na potvrdu Skupštini cim bude u mogucnosti da se sastane.
Vanredno stanje traje do prestanka okolnosti zbog kojih je proglašeno.
UREÐENJE VLASTI
1. SKUPŠTINA CRNE GORE
Nadležnost
Clan 87
Skupština:
1) donosi ustav;
2) donosi zakone, druge propise i opšte akte;
3) proglašava ratno i vanredno stanje;
4) donosi budžet i završni racun;
5) donosi strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane;
6) donosi plan razvoja i prostorni plan Crne Gore;
7) odlucuje o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u medunarodnim snagama;
8) ureduje sistem državne uprave;
9) vrši nadzor vojske i bezbjednosnih službi;
10) daje autenticno tumacenje akata koje donosi;
11) raspisuje državni referendum;
12) raspisuje javne zajmove i odlucuje o zaduživanju Crne Gore;
13) bira i razrešava: predsjednika i clanove Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda; imenuje i razrješava: zaštitnika ljudskih prava i sloboda; državnog tužioca; državnog advokata; guvernera Centralne banke; predsjednika i clanove Senata Državne revizorske institucije i druge nosioce funikcija odredene zakonom; .
14) odlucuje o imunitetskim pravima;
15) daje amnestiju;
16) potvrduje medunarodne ugovore;
17) odlucuje o raspolaganju državnom imovinom iznad vrijednosti odredene zakonom;
18) vrši i druge poslove utvrdene Ustavom .
Sastav Skupštine
Clan 88
Skupštinu cine poslanici koji se biraju neposredno na osnovu opšteg i jednakog birackog prava i tajnim glasanjem.
Skupština ima 81 poslanika.
Mandat Skupštine
Clan 89
Mandat Skupštine traje cetiri godine.
Ako mandat Skupštine istice za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, mandat joj se produžava najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje.
Na predlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika, Skupština može skratiti trajanje svog mandata.
Imunitet
Clan 90
Poslanik uživa imunitet.
Poslanik ne može biti pozvan na krivicnu ili drugu odgovornost ili
pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslanicke funkcije.
Protiv poslanika ne može se pokrenuti krivicni postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatecen u vršenju krivicnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.
Imunitet, kao i poslanik, uživaju: predsjednik Crne Gore, predsjednik i clanovi Vlade, sudije, sudije Ustavnog suda, državni tužilac i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.
Prava i dužnosti poslanika
Clan 91
Poslanik se opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju.
Poslanik ima pravo da poslanicku funkciju obavlja profesionalno.
Prestanak mandata poslanika
Clan 92
Poslaniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran:
1) podnošenjem ostavke;
2) ako je pravosnažnom odlukom suda osuden na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci;
3) ako je pravosnažnom odlukom lišen poslovne sposobnosti;
Konstituisanje Skupštine
Clan 93
Prvu sjednicu novoizabranog sastava Skupštine saziva predsjednik Skupštine prethodnog saziva i održava se najkasnije 15 dana od dana objavljivanja konacnih rezultata izbora.
Predsjednik i potpredsjednik Skupštine
Clan 94
Skupština ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika, koje bira iz svog sastava na vrijeme od cetiri godine.
Predsjednik Skupštine predstavlja Skupštinu, saziva Skupštinu na sjednice i predsjedava im, stara se o primjeni poslovnika Skupštine, raspisuje izbore za predsjednika Crne Gore i vrši druge poslove utvrdene Ustavom i poslovnikom Skupštine.
Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika Skupštine u vršenju poslova kada je on sprijecen ili kada mu on povjeri da ga zamjenjuje.
Zasjedanje Skupštine
Clan 95
Skupština radi na redovnim i vanrednim zasjedanjima.
Redovno zasjedanje održava se dva puta godišnje.
Prvo redovno zasijedanje pocinje prvog radnog dana u martu i traje do kraja jula, a drugo prvog radnog dana u oktobru i traje do kraja decembra.
Vanredno zasjedanje saziva se na zahtjev predsjednika Crne Gore, Vlade i najmanje trecine ukupnog broja poslanika.
Odlucivanje
Clan 96
Skupština odlucuje vecinom glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukcije odredeno.
Vecinom glasova svih poslanika Skupština donosi zakone kojima se ureduju: nacin ostvarivanja sloboda i prava gradana; crnogorsko državljanstvo; izborni sistem; referendum; materijalne obaveze gradana; državni simboli i upotreba i korišcenje državnih simbola; odbrana i bezbjednost; vojska; osnivanje, spajanje i ukidanje opština; proglašava ratno i vanredno stanje; donosi prostorni plan i poslovnik Skupštine; odlucuje o raspisivanju referenduma i zaduživanju Crne Gore; odlucuje o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u medunarodnim snagama; odlucuje o skracenju mandata; odlucuje o razrješenju predsjednika Republike; bira i razrješava predsjednika i clanove Vlade i odlucuje o povjerenju Vladi.
Alternativa Srpske liste:
Skupština odlucuje dvotrecinskom vecinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se ureduje:nacin ostvarivanja sloboda i prava; izborni sistem; državni simboli; upotreba jezika i pisma; obrazovanje; nauka u školama, univerzitetima i naucnim ustanovama ciji je osnivac država; osnivanje privatnih, obrazovnih i naucnih ustanova; kultura i javno obavještavanje.
Alternativa Pokreta za promjene:
Skupština odlucuje dvotrecinskom vecinom glasova svih poslanika o proglašenju ratnog stanja i upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u medunarodnim snagama.
Raspuštanje Skupštine
Clan 97
Skupština se raspušta ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži kandidata za predsjednika Vlade.
Vlada može, pošto sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini, raspuštiti Skupštinu.
Skupština se raspušta ukazom predsjednika Crne Gore.
Skupština se ne može raspuštiti za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, kao ni u prva tri mjeseca od konstituisanja i tri mjeseca prije isteka mandata.
Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore prvog narednog dana po raspuštanju Skupštine.
Skupština koja je raspuštena nastavlja rad do konstituisanja novoizabrane Skupštine.
Predlaganje zakona i drugih akata
Clan 98
Pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju Vlada i poslanik.
Pravo predlaganja zakona ima i šest hiljada biraca, preko poslanika koga ovlaste.
Predlog za raspisivanje državnog referenduma mogu podnijeti: 25 poslanika, predsjednik Crne Gore, Vlada i 10% gradana koji imaju biracko pravo.
Proglašavanje zakona
Clan 99
Predsjednik Crne Gore je dužan da proglasi zakon u roku od 15 dana od dana usvajanja zakona, odnosno u roku od sedam dana, ako je zakon usvojen po hitnom postupku ili da zakon vrati Skupštini na ponovno odlucivanje.
Predsjednik Crne Gore dužan je da proglasi ponovno izglasani zakon.
2. PREDSJEDNIK CRNE GORE
Nadležnost
Clan 100
Predsjednik Crne Gore:
1) predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu i zakljucuje
medunarodne ugovore u okviru svoje nadležnosti;
2) komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost;
3) ukazom proglašava zakone;
4) raspisuje izbore za Skupštinu;
5) predlaže Skupštini: mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima politickih partija zastupljenih u Skupštini; predsjednika i sudije Ustavnog suda, zaštitnika ljudskih prava i sloboda;
6) postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za medunarodne odnose;
7) prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika;
8) dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore;
9) daje pomilovanja;
10) vrši i druge poslove utvrdene Ustavom.
Izbor
Clan 101
Predsjednik Crne Gore bira se na osnovu opšteg i jednakog birackog prava, neposrednim i tajnim glasanjem.
Za predsjednika Crne Gore može biti biran crnogorski državljanin, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u poslednjih 15 godina.
Izbore za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skupštine.
Mandat
Clan 102
Predsjednik Crne Gore bira se na pet godina.
Isto lice može biti predsjednik Crne Gore najviše dva puta.
Prije stupanja na dužnost predsjednik Crne Gore polaže zakletvu pred poslanicima.
Ako mandat predsjednika istice za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, mandat se produžava najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje.
Predsjednik Crne Gore ne može obavljati drugu javnu funkciju, niti biti clan politicke partije.
Prestanak mandata
Clan 103
Mandat predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, ostavkom, ako je trajno sprijecen da vrši dužnost predsjednika i razrješenjem.
Predsjednik odgovara za povredu Ustava.
Postupak za utvrdivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav pokrece Skupština, na predlog 25 poslanika.
Predlog za pokretanje postupka Skupština dostavlja predsjedniku Crne Gore na izjašnjenje.
Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlaganja je objavljuje i dostavlja Skupštini i predsjedniku Crne Gore.
Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav.
Vršenje funkcije u slucaju sprijecenosti ili prestanka mandata
Clan 104
U slucaju prestanka mandata predsjednika Crne Gore, do izbora novog predsjednika, kao i u slucaju privremene sprijecenosti predsjednika da obavlja funkciju, tu funkciju obavlja predsjednik Skupštine.
3. VLADA CRNE GORE
Nadležnost
Clan 105
Vlada:
1) vodi unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore ;
2) izvršava zakone, druge propise i opšte akte;
3) donosi uredbe, odluke i druge akte za izvršavanje zakona;
4) zakljucuje medunarodne ugovore;
5) predlaže plan razvoja i prostorni plan Crne Gore,
6) predlaže budžet i završni racun budžeta;
7) predlaže strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane;
8) odlucuje o priznavanju država i vlada i uspostavljanju diplomatskih i konzularnih odnosa sa drugim državama;
9) odlucuje o otvaranju diplomatskih i konzularnih predstavništava Crne Gore u inostranstvu;
10) predlaže ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu;
11) vrši i druge poslove utvrdene Ustavom.
Uredbe sa zakonskom snagom
Clan 106
Vlada može, za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, donositi uredbe sa zakonskom snagom, ako Skupština nije u mogucnosti da se sastane.
Vlada je dužna da uredbe sa zakonskom snagom podnese Skupštini na potvrdivanje cim Skupština bude u mogucnosti da se sastane.
Sastav Vlade
Clan 107
Vladu cine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.
Predsjednik Vlade predstavlja Vladu i rukovodi njenim radom.
Izbor
Clan 108
Mandatar za sastav Vlade iznosi u Skupštini svoj program i predlaže sastav Vlade.
O programu mandatara i predlogu za sastav Vlade, Skupština odlucuje istovremeno.
Ako Skupština ne prihvati program, predsjednik Crne Gore, u roku od 10 dana, predlaže novog mandatara za sastav Vlade.
Nespojivost funkcije
Clan 109
Predsjednik Vlade i clan Vlade ne može vršiti poslanicku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
Ostavka i razrješenje
Clan 110
Vlada i clan Vlade mogu podnijeti ostavku.
Ostavka i predsjednika Vlade smatra se ostavkom Vlade.
Predsjednik Vlade može predložiti Skupštini da razriješi clana Vlade.
Pitanje povjerenja
Clan 111
Vlada može u Skupštini postaviti pitanje svog povjerenja.
Pitanje nepovjerenja
Clan 112
Skupština može izglasati nepovjerenje Vladi.
Predlog da se glasa o nepovjerenju Vladi može podnijeti 15 poslanika.
Ako je Vlada dobila povjerenje, potpisnici predloga ne mogu podnijeti novi predlog za glasanje o nepovjerenju prije isteka roka od 90 dana.
Alternativa SNP:
Poslije clana 112dodati novi clan koji glasi:
Clan 112a
O pitanju povjerenja, odnosno nepovjerenja Vladi Skupština odlucuje najkasnije u roku od 30 dana.
Interpelacija
Clan 113
Interpelaciju za pretresanje odredenih pitanja o radu Vlade može podnijeti 15 poslanika.
Interpelacija se podnosi u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
Vlada dostavlja odgovor u roku od sedam dana od dana kada je primila interpelaciju.
Parlamentarna istraga
Clan 114
Skupština može, na predlog 15 poslanika, obrazaovati Anketni odbor radi prikupljanja informacija i cinjenica o dogadajima koji se odnose na rad državnih organa.
Prestanak mandata
Clan 115
Vladi prestaje mandat: istekom mandata Skupštine, raspuštanjem ili skracenjem mandata Skupštine; podnošenjem ostavke, kad izgubi povjerenje i ako ne predloži ili Skupština ne usvoji budžet do 31. marta budžetske godine.
Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu.
Vlada kojoj je prestao mandat ne može raspuštiti Skupštinu.
Državna uprava
Clan 116
Poslove državne uprave vrše ministarstva i organi uprave.
Prenošenje i povjeravanje poslova
Clan 117
Pojedini poslovi državne uprave mogu se zakonom prenijeti na lokalnu samoupravu.
Pojedini poslovi državne uprave mogu se propisom Vlade povjeriti lokalnoj samoupravi, ustanovama i pravnim licima.
4. VOJSKA CRNE GORE
Nacela
Clan 118
Vojska brani nezavisnost, suverenost i državnu teritoriju Crne Gore.
Vojska je pod demokratskom i civilnom kontrolom.
Jedinice Vojske mogu biti u sastavu medunarodnih snaga.
5. SAVJET ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST
Nadležnost
Clan 119
Savjet za odbranu i bezjednost:
1) komanduje Vojskom;
2) analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za preduzimanje odgovarajucih mjera;
3) postavlja, unapreduje i razrješava oficire Vojske;
4) predlaže Skupštini proglašenje ratnog i vanrednog stanja;
5) predlaže upotrebu jedinica Vojske u medunarodnim snagama;
6) vrši i druge poslove utvrdene Ustavom i zakonom.
Sastav
Clan 120
Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore cine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade.
Predsjednik Crne Gore je predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Proglašenje ratnog stanja
Clan 121
Ratno stanje proglašava se kada postoji neposredna ratna opasnost za Crnu Goru ili kada je Crna Gora napadnuta ili joj je objavljen rat.
Ako Skupština nije u mogucnosti da se sastane, odluku o progladenju ratnog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je Skupštini na potvrdivanje cim Skupština bude u mogucnosti da se sastane.
Proglašenje vanrednog stanja
Clan 122
Varedno stanje može se proglasiti na teritoriji ili dijelu teritorije Crne Gore u slucaju :
1) velikih prirodnih nepogoda;
2) tehnicko-tehnoloških i ekoloških nesreca i epidemija;
3) veceg narušavanja javnog reda i mira;
4) ugrožavanja ili pokušaja rušenja ustavnog poretka.
Ako Skupština nije u mogucnosti da se sastane, odluku o proglašenju
vanrednog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je na potvrdu Skupštini cim bude u mogucnosti da se sastane.
Vanredno stanje traje do prestanka okolnosti zbog kojih je proglašeno.
7. SUD
Nacela sudstva
Clan 123
Sud je samostalan i nezavisan.
Sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrdenih i objavljenih medunarodnih ugovora.
Ne mogu se osnivati prijeki i vanredni sudovi.
Sudsko vijece
Clan 124
Sud sudi u vijecu, osim kada je zakonom odredeno da sudi sudija pojedinac.
U sudenju ucestvuju i sudije-porotnici, kada je to utvrdeno zakonom.
Javnost sudenja
Clan 125
Rasprava pred sudom je javna.
Izuzetno, sud može iskljuciti javnost sa rasprave ili njenog dijela.
Stalnost funkcije
Clan 126
Sudijska funkcija je stalna.
Sudiji prestaje funkcija ako to sam zatraži, kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju i ako je osuden na bezuslovnu kaznu zatvora.
Sudija se razrješava dužnosti ako nestrucno ili nesavjesno obavlja sudijsku funkciju ili ako trajno izgubi sposobnost za vršenje sudijske funkcije.
Sudija ne može biti premješten ili upucen u drugi sud protiv svoje volje.
Nespojivost funkcije
Clan 127
Sudija ne može vršiti poslanicku ili drugu javnu funkciju niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
Vrhovni sud Crne Gore
Clan 128
Vrhovni sud je najviši sud u Crnoj Gori.
Vrhovni sud obezbjeduje jedinstvenu primjenu zakona od strane sudova.
Izbor sudija
Clan 129
Sudije i predsjednike sudova bira i razrješava Skupština, na predlog Sudskog savjeta.
Predsjednici sudova biraju se na vrijeme od cetiri godine.
Sudski savjet
Clan 130
Sudski savjet je samostalan i nezavisan organ koji obezbjeduje nezavisnost sudova i sudija.
Clanove Sudskog savjeta bira i razrješava Skupština.
Najmanje polovina clanova Sudskog savjeta je iz reda sudija.
Predsjednik Sudskog savjeta je predsjednik Vrhovnog suda.
Alternativa Ustavnog odbora za cl. 129 i 130:
Clan 129
Sudije i predsjednike sudova bira i razrješava Sudski savjet.
Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Skupština.
Predsjednici sudova biraju se na vrijeme od cetiri godine.
Clan 130
Sudski savjet je samostalan i nezavisan organ koji obezbjeduje nezavisnost sudova i sudija.
Predsjednik Sudskog savjeta je predsjednik Vrhovnog suda.
Clanove Sudskog savjeta bira i razrješava Skupština.
Polovina clanova Sudskog savjeta je iz reda sudija.
Sredstva za rad
Clan 131
Sredstva za rad sudova obezbjeduju se u budžetu Crne Gore.
Predlog za obezbjedenje sredstava za rad sudova Vladi podnosi Sudski savjet.
7. DRŽAVNI TUŽILAC
Clan 132
Državni tužilac je samostalan državni organ.
Državni tužilac vrši poslove gonjenja ucinilaca krivicnih djela koja se gone po službenoj dužnosti i drugih kažnjivih djela kada je to utvrdeno zakonom i vrši druge poslove utvrdene zakonom.
Državni tužilac vrši funkciju na osnovu Ustava, zakona i potvrdenih medunarodnih ugovora.
Nacela sudstva
Clan 123
Sud je samostalan i nezavisan.
Sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrdenih i objavljenih medunarodnih ugovora.
Ne mogu se osnivati prijeki i vanredni sudovi.
Sudsko vijece
Clan 124
Sud sudi u vijecu, osim kada je zakonom odredeno da sudi sudija pojedinac.
U sudenju ucestvuju i sudije-porotnici, kada je to utvrdeno zakonom.
Javnost sudenja
Clan 125
Rasprava pred sudom je javna.
Izuzetno, sud može iskljuciti javnost sa rasprave ili njenog dijela.
Stalnost funkcije
Clan 126
Sudijska funkcija je stalna.
Sudiji prestaje funkcija ako to sam zatraži, kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju i ako je osuden na bezuslovnu kaznu zatvora.
Sudija se razrješava dužnosti ako nestrucno ili nesavjesno obavlja sudijsku funkciju ili ako trajno izgubi sposobnost za vršenje sudijske funkcije.
Sudija ne može biti premješten ili upucen u drugi sud protiv svoje volje.
Nespojivost funkcije
Clan 127
Sudija ne može vršiti poslanicku ili drugu javnu funkciju niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
Vrhovni sud Crne Gore
Clan 128
Vrhovni sud je najviši sud u Crnoj Gori.
Vrhovni sud obezbjeduje jedinstvenu primjenu zakona od strane sudova.
Izbor sudija
Clan 129
Sudije i predsjednike sudova bira i razrješava Skupština, na predlog Sudskog savjeta.
Predsjednici sudova biraju se na vrijeme od cetiri godine.
Sudski savjet
Clan 130
Sudski savjet je samostalan i nezavisan organ koji obezbjeduje nezavisnost sudova i sudija.
Clanove Sudskog savjeta bira i razrješava Skupština.
Najmanje polovina clanova Sudskog savjeta je iz reda sudija.
Predsjednik Sudskog savjeta je predsjednik Vrhovnog suda.
Alternativa Ustavnog odbora za cl. 129 i 130:
Clan 129
Sudije i predsjednike sudova bira i razrješava Sudski savjet.
Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Skupština.
Predsjednici sudova biraju se na vrijeme od cetiri godine.
Clan 130
Sudski savjet je samostalan i nezavisan organ koji obezbjeduje nezavisnost sudova i sudija.
Predsjednik Sudskog savjeta je predsjednik Vrhovnog suda.
Clanove Sudskog savjeta bira i razrješava Skupština.
Polovina clanova Sudskog savjeta je iz reda sudija.
Sredstva za rad
Clan 131
Sredstva za rad sudova obezbjeduju se u budžetu Crne Gore.
Predlog za obezbjedenje sredstava za rad sudova Vladi podnosi Sudski savjet.
7. DRŽAVNI TUŽILAC
Clan 132
Državni tužilac je samostalan državni organ.
Državni tužilac vrši poslove gonjenja ucinilaca krivicnih djela koja se gone po službenoj dužnosti i drugih kažnjivih djela kada je to utvrdeno zakonom i vrši druge poslove utvrdene zakonom.
Državni tužilac vrši funkciju na osnovu Ustava, zakona i potvrdenih medunarodnih ugovora.
DIO PETI
USTAVNOST I ZAKONITOST
Saglasnost pravnih propisa
Clan 133
Zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvrdenim medunarodnim ugovorima, a drugi propis mora biti saglasan sa Ustavom i zakonom.
Objavljivanje i stupanje na snagu propisa
Clan 134
Zakon i drugi propis objavljuje se prije stupanja na snagu, a stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja.
Izuzetno, kada za to postoje razlozi utvrdeni u postupku donošenja, zakon i drugi propis može stupiti na snagu najranije danom objavljivanja.
Zabrana povratnog dejstva
Clan 135
Zakon i drugi propis ne može imati povratno dejstvo.
Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvrden u postupku donošenja zakona, mogu imati povratno dejstvo.
Odredba krivicnog zakona može imati povratno dejstvo samo ako je blaža za ucinioca krivicnog djela.
Zakonitost pojedinacnih akata
Clan 136
Pojedinacni upravni akt mora biti saglasan sa zakonom.
O zakonitosti konacnog upravnog akta odlucuje sud u upravnom sporu, ako za odredenu stvar nije propisana druga sudska zaštita.
USTAVNOST I ZAKONITOST
Saglasnost pravnih propisa
Clan 133
Zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvrdenim medunarodnim ugovorima, a drugi propis mora biti saglasan sa Ustavom i zakonom.
Objavljivanje i stupanje na snagu propisa
Clan 134
Zakon i drugi propis objavljuje se prije stupanja na snagu, a stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja.
Izuzetno, kada za to postoje razlozi utvrdeni u postupku donošenja, zakon i drugi propis može stupiti na snagu najranije danom objavljivanja.
Zabrana povratnog dejstva
Clan 135
Zakon i drugi propis ne može imati povratno dejstvo.
Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvrden u postupku donošenja zakona, mogu imati povratno dejstvo.
Odredba krivicnog zakona može imati povratno dejstvo samo ako je blaža za ucinioca krivicnog djela.
Zakonitost pojedinacnih akata
Clan 136
Pojedinacni upravni akt mora biti saglasan sa zakonom.
O zakonitosti konacnog upravnog akta odlucuje sud u upravnom sporu, ako za odredenu stvar nije propisana druga sudska zaštita.
DIO ŠESTI
USTAVNI SUD CRNE GORE
Nadležnost
Clan 137
Ustavni sud odlucuje:
1) o saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrdenim i objavljenim medunarodnim ugovorima;
2) o saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom;
3) o ustavnoj žalbi zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajamcenih Ustavom, ako nije propisana druga sudska zaštita;
4) da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav,
5) o sukobu nadležnosti izmedu sudova i drugih državnih organa, izmedu državnih organa i organa jedinica lokalne samouprave i izmedu organa jedinica lokalne samouprave;
6) o zabrani rada politicke partije i udruženja gradana;
7) o izbornim sporovima i sporovima u vezi referenduma koji nijesu u nadležnosti drugih sudova;
8) o saglasnosti sa Ustavom mjera i radnji državnih organa preduzetih za vrijeme ratnog i vanrednog stanja;
9) prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti;
10) vrši i druge poslove utvrdene Ustavom.
Ustavni sud može odluciti o ustavnosti i zakonitosti propisa koji je prestao da važi, ako od prestanka važenja do pokretanja postupka nije proteklo više od jedne godine.
Ako je propis prestao da važi u toku postupka, a nijesu otklonjene posljedice njegove primjene, Ustavni sud svojom odlukom utvrduje da li je bio saglasan sa Ustavom odnosno sa zakonom za vrijeme važenja.
Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti
Clan 138
Svako može dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
Posutpak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.
Ustavni sud može i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
U toku postupka, Ustavni sud može narediti da se obustavi izvršenje pojedinacnog akta ili radnje koji su preduzeti na osnovu zakona, drugog propisa ili opšteg akta cija se ustavnost, odnosno zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice.
Odluke Ustanvog suda
Clan 139
Ustavni sud odlucuje vecinom glasova svih sudija.
Odluke Ustavnog suda se objavljuju.
Odluke Ustavnog suda su opšte obavezne i izvršne.
Izvršenje odluke Ustavnog suda, kada je to potrebno, obezbjeduje Vlada.
Prestanak važenja propisa
Clan 140
Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom i potvrdenim i objavljenim medunarodnim ugovorima, odnosno da drugi propis nije saglasan sa Ustavom i zakonom, taj zakon i drugi propis prestaje da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda.
Zakon ili drugi propis, odnosno pojedine njihove odredbe za koje je odlukom Ustavnog suda utvrdeno da nijesu saglasni sa Ustavom ili zakonom, ne mogu se primjenjivati na odnose koji su nastali prije objavljivanja odluke Ustavnog suda, ako do tog dana nijesu pravosnažno riješeni.
Sastav i izbor
Clan 141
Ustavni sud ima sedam sudija.
Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od devet godina i može biti ponovo biran.
Predsjednik Ustavnog suda bira se na vrijeme od tri godine i može biti ponovo biran.
Za sudiju Ustavnog suda može biti birano lice koje uživa ugled istaknutog pravnog strucnjaka sa najmanje 15 godina rada u struci.
Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslanicku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
Prestanak funkcije
Clan 142
Predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran, ako to sam zatraži, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuden na bezuslovnu kaznu zatvora.
Predsjednik i sudija Ustavnog suda razrješava se dužnosti ako je osuden za djelo koje ga cini nedostojnim za vršenje funkcije, ako trajno izgubi sposobnost za vršenje funkcije, ako javno iznese svoje mišljenje o pitanju koje je predmet ili može biti predmet odlucivanja u Ustavnom sudu ili javno ispoljava svoja politicka uvjerenja.
Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrduje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu.
Ustavni sud može odluciti da predsjednik, odnosno sudija Ustavnog suda protiv koga je pokrenut krivicni postupak, ne vrši dužnost dok taj postupak traje.
USTAVNI SUD CRNE GORE
Nadležnost
Clan 137
Ustavni sud odlucuje:
1) o saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrdenim i objavljenim medunarodnim ugovorima;
2) o saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom;
3) o ustavnoj žalbi zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajamcenih Ustavom, ako nije propisana druga sudska zaštita;
4) da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav,
5) o sukobu nadležnosti izmedu sudova i drugih državnih organa, izmedu državnih organa i organa jedinica lokalne samouprave i izmedu organa jedinica lokalne samouprave;
6) o zabrani rada politicke partije i udruženja gradana;
7) o izbornim sporovima i sporovima u vezi referenduma koji nijesu u nadležnosti drugih sudova;
8) o saglasnosti sa Ustavom mjera i radnji državnih organa preduzetih za vrijeme ratnog i vanrednog stanja;
9) prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti;
10) vrši i druge poslove utvrdene Ustavom.
Ustavni sud može odluciti o ustavnosti i zakonitosti propisa koji je prestao da važi, ako od prestanka važenja do pokretanja postupka nije proteklo više od jedne godine.
Ako je propis prestao da važi u toku postupka, a nijesu otklonjene posljedice njegove primjene, Ustavni sud svojom odlukom utvrduje da li je bio saglasan sa Ustavom odnosno sa zakonom za vrijeme važenja.
Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti
Clan 138
Svako može dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
Posutpak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.
Ustavni sud može i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
U toku postupka, Ustavni sud može narediti da se obustavi izvršenje pojedinacnog akta ili radnje koji su preduzeti na osnovu zakona, drugog propisa ili opšteg akta cija se ustavnost, odnosno zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice.
Odluke Ustanvog suda
Clan 139
Ustavni sud odlucuje vecinom glasova svih sudija.
Odluke Ustavnog suda se objavljuju.
Odluke Ustavnog suda su opšte obavezne i izvršne.
Izvršenje odluke Ustavnog suda, kada je to potrebno, obezbjeduje Vlada.
Prestanak važenja propisa
Clan 140
Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom i potvrdenim i objavljenim medunarodnim ugovorima, odnosno da drugi propis nije saglasan sa Ustavom i zakonom, taj zakon i drugi propis prestaje da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda.
Zakon ili drugi propis, odnosno pojedine njihove odredbe za koje je odlukom Ustavnog suda utvrdeno da nijesu saglasni sa Ustavom ili zakonom, ne mogu se primjenjivati na odnose koji su nastali prije objavljivanja odluke Ustavnog suda, ako do tog dana nijesu pravosnažno riješeni.
Sastav i izbor
Clan 141
Ustavni sud ima sedam sudija.
Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od devet godina i može biti ponovo biran.
Predsjednik Ustavnog suda bira se na vrijeme od tri godine i može biti ponovo biran.
Za sudiju Ustavnog suda može biti birano lice koje uživa ugled istaknutog pravnog strucnjaka sa najmanje 15 godina rada u struci.
Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslanicku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
Prestanak funkcije
Clan 142
Predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran, ako to sam zatraži, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuden na bezuslovnu kaznu zatvora.
Predsjednik i sudija Ustavnog suda razrješava se dužnosti ako je osuden za djelo koje ga cini nedostojnim za vršenje funkcije, ako trajno izgubi sposobnost za vršenje funkcije, ako javno iznese svoje mišljenje o pitanju koje je predmet ili može biti predmet odlucivanja u Ustavnom sudu ili javno ispoljava svoja politicka uvjerenja.
Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrduje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu.
Ustavni sud može odluciti da predsjednik, odnosno sudija Ustavnog suda protiv koga je pokrenut krivicni postupak, ne vrši dužnost dok taj postupak traje.
DIO SEDMI
PROMJENA USTAVA
Predlog za promjenu ustava
Clan 143
Predlog za promjenu Ustava može podnijeti predsjednik Crne Gore, Vlada ili 25 poslanika.
Predlogom za promjenu Ustava može se predložiti izmjena ili dopuna pojedinih odredaba Ustava ili donošenje novog ustava..
Predlog za promjenu pojedinih odredaba Ustava mora da sadrži naznacenje odredaba cije se promjene traže i obrazloženje.
Akt o promjeni Ustava usvojen je u Skupštini ako za njega glasa dvije trecine ukupnog broja poslanika.
Ako predlog za promjenu Ustava nije usvojen, isti predlog ne može se ponoviti prije isteka jedne godine od dana kada je predlog odbijen.
Akt o promjeni Ustava
Clan 144
Promjena pojedinih odredaba Ustava vrši se amandmanima.
Nacrt akta o promjeni Ustava sacinjava nadležno radno tijelo Skupštine.
Nacrt akta o promjeni Ustava usvojen je u Skupštini ako za njega glasa dvije trecine ukupnog broja poslanika,
Usvojeni nacrt akta o promjeni Ustava Skupština stavlja na javnu raspravu koja ne može trajati krace od mjesec dana.
Po završetku javne rasprave nadležno radno tijelo Skupštine utvrduje predlog akta o promjeni Ustava.
Akt o promjeni Ustava usvojen je u Skupštini ako za njega glasa dvije trecine ukupnog broja poslanika.
Promjena Ustava ne može se vršiti za vrijeme ratnog i vanrednog stanja.
Potvrda na referendumu
Clan 145
Promjena osnovnih odredaba Ustava, odredaba o birackom pravu i odredaba o promjeni Ustava, konacna je ako se na državnom referendumu za promjenu izjasni najmanje dvije trecine biraca.
Alternativa SNP za clan 145:
Promjena osnovnih odredaba Ustava , odredaba o birackom pravu i odredaba o promjeni Ustava, konacna je ako se potvrdi na državnom referendumu.
PROMJENA USTAVA
Predlog za promjenu ustava
Clan 143
Predlog za promjenu Ustava može podnijeti predsjednik Crne Gore, Vlada ili 25 poslanika.
Predlogom za promjenu Ustava može se predložiti izmjena ili dopuna pojedinih odredaba Ustava ili donošenje novog ustava..
Predlog za promjenu pojedinih odredaba Ustava mora da sadrži naznacenje odredaba cije se promjene traže i obrazloženje.
Akt o promjeni Ustava usvojen je u Skupštini ako za njega glasa dvije trecine ukupnog broja poslanika.
Ako predlog za promjenu Ustava nije usvojen, isti predlog ne može se ponoviti prije isteka jedne godine od dana kada je predlog odbijen.
Akt o promjeni Ustava
Clan 144
Promjena pojedinih odredaba Ustava vrši se amandmanima.
Nacrt akta o promjeni Ustava sacinjava nadležno radno tijelo Skupštine.
Nacrt akta o promjeni Ustava usvojen je u Skupštini ako za njega glasa dvije trecine ukupnog broja poslanika,
Usvojeni nacrt akta o promjeni Ustava Skupština stavlja na javnu raspravu koja ne može trajati krace od mjesec dana.
Po završetku javne rasprave nadležno radno tijelo Skupštine utvrduje predlog akta o promjeni Ustava.
Akt o promjeni Ustava usvojen je u Skupštini ako za njega glasa dvije trecine ukupnog broja poslanika.
Promjena Ustava ne može se vršiti za vrijeme ratnog i vanrednog stanja.
Potvrda na referendumu
Clan 145
Promjena osnovnih odredaba Ustava, odredaba o birackom pravu i odredaba o promjeni Ustava, konacna je ako se na državnom referendumu za promjenu izjasni najmanje dvije trecine biraca.
Alternativa SNP za clan 145:
Promjena osnovnih odredaba Ustava , odredaba o birackom pravu i odredaba o promjeni Ustava, konacna je ako se potvrdi na državnom referendumu.
DIO OSMI
PRELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA
Ustavni zakon za sprovodenje ustava
Clan 146
Za sprovodenje Ustava donosi se ustavni zakon.
Ustavni zakon za sprovodenje Ustava donosi Skupština vecinom glasova svih poslanika.
Ustavni zakon proglašava se i stupa na snagu istovremeno sa Ustavom.
PRELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA
Ustavni zakon za sprovodenje ustava
Clan 146
Za sprovodenje Ustava donosi se ustavni zakon.
Ustavni zakon za sprovodenje Ustava donosi Skupština vecinom glasova svih poslanika.
Ustavni zakon proglašava se i stupa na snagu istovremeno sa Ustavom.
