Povodom dvadeset prve godišnjice od zločina u Štrpcima - otmice i likvidacije 19 putnika iz voza “Lovćen” na pruzi Beograd - Bar, predstavnici Foruma Bošnjaka Crne Gore položili su 19 ruža na Spomen obilježje civilnim žrtvama u Podgorici.
Književnik i novinar Miraš Martinović pokrenuo je inicijativu za podizanje spomen-obilježja Zuku Džumhuru, piscu, putopiscu, slikaru i karikaturisti, koji je dvije decenije živio i stvarao u Herceg Novom. Ovu inicijativu, uz potpise građana Herceg Novog, Martinović ima namjeru i zvanično da dostavi opštini.
Miraš Martinović pokrenuo inicijativu za podizanje spomen obilježja Zuku Džumhuru u Novom- Zuko je čovjek koji je mnogo uradio za Herceg Novi. Spomen-obilježje bilo bi najbolje napraviti ispred nekadašnje kafane „Hercegovina“, u kojoj je Zuko često sjedio – kazao je Martinović.
Stanovnici sela sa sjevera Crne Gore - treba li napominjati da se mahom radi o Bošnjacima - zaključavaju svoje domove i odlaze... Ovoga puta, odredište im je Francuska: zapravo, parkinzi pored velikih prodajnih kuća. Njihova djeca leže i smrzavaju se na dušecima, ispod tankih šatora, prostrtim na hladnom asfaltu
Piše: Faiz Softić
Izvor: www.vijesti.me
"Živjeti bez domovine muka je golema. Ne bih volio naklapati o toj muci, zaludu je. To se može doživjeti, ali se ne da opisati"
Refik Ličina rođen je 1956. godine (Radmanci, Crna Gora). Do 1992. živio je i radio kao bibliotekar u Novom Pazaru, a od 1994. živi u Lundu, Švedska. Piše poeziju i prozu. Objavio, između ostalog knjige poezije: Poznavanje prirode, 1970, Pčele 1983, Ex Solio, 2001, Prigodne prisile (izbor iz poezije) 2009, Knjigovezačka ulica, 2009. Objavio je i dvije knjige kratke proze - Staklenici, 2004, i Dani u Valhali, 2008, kao i knjigu za djecu Priče iz daljine, 2003.
Na švedskom mu je 2009. godine objavljen izbor poezije pod naslovom Predikan för Eyrudike (Pridika za Euridiku) a upravo mu izlazi iz štampe izbor novela När nyponorosor mognar (Kad šipurci dozrijevaju).
Povodom velikog islamskog praznika Kurban Bajrama, Forum Bošnjaka Crne Gore (14.oktobra) organizovao je tradicionalni Bajramski susret. U velikoj sali podgoričkog KIC-u, priređen je Koktel za uvažene zvanice i Koncert sevdaha na kojem je nastupio popularni, mladi umjetnik iz BH Armin Muzaferija sa orkestrom i prijateljima, darovitim solistima Almom Subašić i Esadom Merulićem.Maestralnom interpretaciom ilahija,balada i sevdalinki, učesnici programa oduševili su prisutne pa je svaka pjesma propraćena ritmičnim aplauzima brojne publike.
Srđanov otac Rade Aleksić je rekao da mu je rat oduzeo zemlju koju je volio, ali da mu se polako vraća sve što je izgubio. Srđan Aleksić primjer je da se u vihoru rata kada se najčešče gube ljudske osobine može biti čovjek, a to znači biti spreman na žrtvu, da se interesi drugog stave ispred sopstvenih, čak i po cijenu da se rizikuje i izgubi život.
To je poručio Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša prilikom otkirivanja naziva bulevara koji nosi ime tog mladog junaka.
Povodom 9. MAJA, DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM, DANA EVROPE i 100 GODINA OD ROĐENJA NARODNOG HEROJA RIFATA BURDŽOVIĆA – TRŠA.
Forum Bošnjaka Crne Gore, SAVEZ UDRUŽENJA BORACA NOR-a I ANTIFAŠISTA CRNE GORE i Opština Bijelo Polje organizuju Akademiju SJEĆANJE NA – TRŠA
LUKSEMBURG – Zbirka priča „Buđenje Bihora“ koju čine odabrane priče devetnaest autora sa prostora bivše Jugoslavije, predstavljena je u prostorijama Zavičajnog kluba „BIHOR“.U knjizi „Buđenje Bihora“ objavljene su priče koje su pristigle na prošlogodišnji konkurs tradicionalne manifestacije „Zavičajne staze“ koja se svake godine u julu i avgustu održava u Petnjici.
Nepoznati vandali ponovo su demolirali Spomen obilježje u Spomen parku Civilnim žrtvama ratova 1991-2001. na Pobrežju u Podgorici.
Forum Bošnjaka najoštrije osuđuje taj gnusni čin i poziva nadležne da rasvijetle kome smeta sjećanje na nedužno stradale devedesetih,saopšteno je iz Foruma Bošnjaka Crne Gore
Delegacija Foruma Bošnjaka Crne Gore posjetila je 27.januara grob Srđana Aleksića, povodom 20. godišnjice njegove smrt.
Rifat Rastoder,utemeljivač Foruma smatra da je gest Aleksića najuzvišeniji mogući čin ljudske hrabrosti, časnosti i čojstvenosti i da, kao takav, zavređuje poštovanje i trajno sjećanje svih ljudi koji drže do istih principa, bez obzira na vjeru, naciju ili bilo koju drugu pripadnost.
