Piše: Božidar Proročić, književnik i pubicista
Mjesto đe počinje ljubav prema rodnom kraju je ono mjesto đe se svi mi rodimo đe naučimo maternji jezik, napravimo prve korake, napišemo prva slova, odrastamo, stasavamo postajemo ljudi pa iako nas kasnji životni putevi odvedu na neke druge i drugačije sudbinske staze.
U okviru programa KazivART, u Petnjici je u subotu održana promotivno-edukativna tribina „Pisati/čitati se mora“ na kojoj su učestvovali istoričar mr Sait Šabotić, književnik Vasko Raičević, pjesnikinja Rebeka Čilović, publicista Mirsad Rastoder i Anđela Brajović, operska solistkinja.
Interesantno veče završeno je proglašenjem najboljih priča festivala "Zavičajne staze Bihor 2020", u atmosferi opreza zbog epidemiološke neizvjesnosti kod nas i u regionu, prenosi portal Radio Petnjica.
Žiri u sastavu: Ferida Duraković (Sarajevo), Jasmina Ahmetagić (Beograd) i Vasko Raičević (Podgorica), ocjenjivao je priče pristigle na Konkurs za najbolju priču inspirisanu Bihorom, koji u okviru Festivala tradicionalno raspisuje organizator "NVO Centar za kulturu Bihor".
“Prema ocjeni Žirija, treću nagradu osvojio je Ulvija Mušović (Prijepolje) za priču „Vrijeme pogani“, a drugu Safet Sijarić (Sarajevo) za priču „Slučaj u potkrškoj krčmi“. Najbolje ocjene žirija (prva nagrada) dobila je priča „Jedna usta manje“ Tijane Rakočević (Kolašin). Specijalnu nagradu za autentičnost pripovijedanja, prema ocjeni žirija, dobila je priča „Vrata“ Fajka Kadrića (Zvornik)", navedeno je u saopštenju.
Kako su saopštili organizatori, svečano uručenje dobitnicima nagrada biće organizovano kada zdravstvena situacija u Crnoj Gori i regionu bude pogodnija za dolazak dobitnika nagrade i drugih pisaca.
U novom romanu uglednog pisca Enesa Halilovića „Ljudi bez grobova“ sve počinje od ljubavi. Mladić je zavoleo devojku, ali prosci su već došli kod njenog oca. Devojka nije mogla da pogazi očevu reč, a zaljubljeni mladić nije podneo gubitak. Zaljubljen i povređen, puškom je delio pravdu-nepravdu. Odmetnuo se i potera za njim trajala je 47 dana.
Pripovedač ove knjige je sin poznatog odmetnika koji istražuje poteru za ocem, a sve što će naći vodi ga prema literaturi i brojnim pitanjima: Šta je otac? Šta je mitski otac? Šta su žrtve? Ko su umetnici? U kakvom su odnosu sudbina i izvanredna književnost?
„Još kao dečak, leta 1992. godine, kad sam tek počeo da pišem stihove, čuo sam priču o odmetniku i zapisao prve beleške o njegovom bežanju, poteri.... Te moje prve skice izlivene su u ovaj roman te se može smatrati da je u pitanju moja praproza koja je nastajala i probijala ljusku 28 godina“, rekao nam je Enes Halilović povodom svog dugoočekivanog novog romana.
Vrhunski romani donose jezu, pomeraju granice pripovedanja, poniru u vrelo našeg bića, izranjaju iz podsvesti kao lampe sa svetlošću kakvu još nismo videli. „Ljudi bez grobova“ Enesa Halilovića nedvosmisleno su takav roman.
„Moj roman je traganje po istinitim koracima. Jedan čovek se zaljubio, ali mu nisu dali da oženi devojku koju voli. Doživeo je uvrede, odmetnuo se i počeo da ubija.“
Čitalac ima priliku da se druži sa ljudima koje nije mogao sresti, ali njih je sreo pisac i živeo je sa njima. „Čitalac može tragati za odmetnikom, družiti se sa kockarom, hraniti najdebljeg čoveka bivše Jugoslavije, bacati koplje, ući u ring, nositi golmanske rukavice; takođe, čitalac može dodirnuti glagole voleti i mrzeti. Ovo je roman o meni, o mom ocu odmetniku i o svim očevima koji trče kroz literaturu, ovo je i roman o poeziji, o Ezopu i zagonetkama. Čitalac ima priliku da vidi kako se traga nevidljivim predelima. Kao kod antičkih tragičara, čitalac će čuti i hor koji ne utiče na radnju. To su glasovi svedoka iz jedne strašne i davne tragedije, ali dopiru u srce istorije i u srce čoveka.“
Na pitanje da li je nestrpljiv da čuje prve reakcije čitalaca, Halilović je rekao: „Ne, nisam nestrpljiv. Osećam mir i spokoj. Čini mi se da sam romanu dao koliko sam mogao i znao. Kopajući bunar, stigoh do vode i utolih žeđ. Sada, nek drugi piju i nek se okrepe umorni od jurnjave za novcem i za ljubavlju.“
Halilovićev roman je četvrti iz edicije Eklipsa, koja obuhvata domaće romane o onome što izlazi iz tame na svetlo, o stanju pomračenja, o istini koja izmiče iluzijama. Žanrovski raznoliko, stilski originalno, snažno i nezaboravno.
„Koristim ovu priliku da pozovem matematičare na razmišljanje o deljivosti brojeva, i da konačno otvorimo ili osporimo Goldbahovu hipotezu koja je kostur mog romana“, naglasio je Halilović.
Rođen 1977. u Novom Pazaru, Enes Halilović je dobitnik brojnih književnih nagrada: „Meša Selimović“, „Branko Miljković“, „Đura Jakšić“, „Ahmed Vali“, „Stevan Sremac“, „Zlatno slovo“. Njegova poezija i proza prevedena je na 25 jezika.
Roman „Ljudi bez grobova“ možete pronaći od utorka 18. avgusta u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.
Preuzeto sa laguna.rs
U maltene svim prilozima koji slijede u časopisu vidno je nastojanje i jaka želja: sačuvajmo ime i dom, prihvatimo opštu zajednicu sa mirom kojim su nas podarili razum i vjera. Tako ćemo jednako biti svoji i pripadati i drugima. Svemu ljudskom. Ovaj časopis posvećen je nama u Crnoj Gori i biće, akobogda, još svjetliji bijeli Svjetionik i onima u migraciji.
Piše: Jovan Nikolaidis
Podsjetimo, Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2020, raspisao je pocetkom febrara KONKURS za priču inspirisanu BIHOROM
Književna nagrada Zavičajne staze – Bihor 2020 – dodjeljuje se za neobjavljenu priču inspirisanu Bihorom, ali i zavičajem uopšte, migracijama i traganjima kroz sopstvenu kulturu.... Poželjno je da autori poštuju karakter kratke priče i, sa tim u skladu, šalju rukopise čija dužina ne prelazi četiri strane u Wordu (veličina slova 12). Konkurs je otvoren do kraja 10.juna 2020. godine.
Radovi se šalju na adresu: Centar za seoski razvoj Petnjica, 84312 Petnjica, Crna Gora, sa naznakom: Za Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2020.
Aprilski broj časopisa "Kazivart" donosi zanimljive članke.
- KULTURA NA PUTEVIMA MIGRACIJA I INTEGRACIJA Ferida Duraković i Jasmina Ahmetagić
- DIJALOG MISLIMA Mile Stojić i Šaban Šarenkapić
- IBRAHIM HADŽIĆ – PJESNIK IBRAHIM HADŽIĆ – PJESNIK VIDLJIVOG I NEVIDLJIVOG SVIJETA Filip David
- KULTURA SJEĆANJA I PAMĆENJA U DJELIMA RIFATA RASTODERA Sait Šabotić
- UMJETNIČKO PREDSKAZANJE I OPOMENA DŽEKA HODŽIĆA ARHITEKTURA KONTINUITETA Rifat Alihodžić
- PJESNICI I POEZIJA PJESNICI I POEZIJA MANIFEST KVANTUMIZMA Enes Halilović
- HRONIKA FESTIVALA PRIČE
Časopis možete pročitati na LINKU
Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2019 raspisuje: KONKURS za Priču inspirisanu BIHOROM
Cilj konkursa je podsticanje i promocija autora koji savremenim rukopisom mogu ući u krug spisateljskih sljedbenika Ćamila Sijarića, Ismeta Rebronje i drugih književnih velikana sa ovog prostora.
Književna nagrada Zavičajne staze – Bihor 2020 – dodjeljuje se za: neobjavljenu priču inspirisanu BIHOROM-ZAVIČAJEM. Poželjno je da dužina priče ne prelazi pet strana u Wordu (veličina slova 12).
Konkurs je otvoren do 10. juna 2020. godine. Rezultati će biti objavljeni u medijima, a nagrade dodijeljene na završnici Festivala priče Zavičajne staze – Bihor 2020, u terminu od 2. do 8. avgusta ove godine u Petnjici.
Tri najuspjelije priče, po ocjeni žirija, biće nagrađene plaketom Festivala i novčanim iznosom od: I – 400 eura, II – 300 eura, III – 200 eura.
Nagrađeni i odabrani radovi biće štampani u zborniku Festivala.
Organizator Festivala priče Zavičajne staze – Bihor 2020
NVO Centar za kulturu „Bihor“, Petnjica
Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. Kontakt telefon/fax: +382(0)51 238 - 261, 069 061 003
Radovi se šalju na adresu: Centar za seoski razvoj Petnjica, 84312, Petnjica, Crna Gora
sa naznakom: Za Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2020.
Muftije su imale izuzetno važnu društveno političku, vjersku i kulturnu ulogu u životu Bijelog Polja od 1912. do 1945. Godine.
U želji da, u kontekstu aktuelne antislamske klime, generisane, prije svega, višegodišnjim dešavanjima na Bliskom i Srednjem istoku, kao i s tim u vezi, sve učestalijim terorističkim aktima, identifikuje i afirmiše položaj i ulogu Bošnjaka u savremenim demokratskim i evroatlantskim procesima u državama u kojima žive, Forum Bošnjaka Crne Gore, uz finansijsku podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i sloboda, organizovao je, 4.novembra 2017. raspravu na temu: „Bošnjaci i aktuelna antislamska klima“. Na skupu održanom u hotelu „Ramada” u Podgorici, učesnici – profesori, akademici, vjerski poglavari, predstavnici NVO sektora i drugi govorili su o sve izraženijoj pojavi antiislamizma.
Povodom 25 godišnjice od zločina u Štrpcima Forum Bošnjaka Crne Gore, rodbina i prijatelji - građani obilježiće 27.februar polaganjem cvijeća kod spomen obilježja u Podgorici i Bijelom Polju.Povodom 25 godišnjice od zločina u Štrpcima Forum Bošnjaka Crne Gore, rodbina i prijatelji - građani obilježiće 27.februar polaganjem cvijeća kod spomen obilježja u Podgorici i Bijelom Polju.
